Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva
Novac i dalje nije obezbijeđen, jer nema “volje” za to. A i što bi bilo, jer za kršenje zakona ni prošli put niko nije odgovarao, pa ni ovaj put vjerovatno neće. I sve dok se to ne promijeni, održavanje izbora nastaviće se koristiti se kao sredstvo pritiska i “ulog” u pregovorima da bi se na taj način isposlovali politički, ali i neki drugi ciljevi. Za to vrijeme, međunarodna zajednica nastaviće da piše pisma…
piše: Denis Čarkadžić
Kršenje člana 1.2a Izbornog zakona BiH kojim je utvrđen rok od 15 dana unutar kojeg sredstva za provedbu izbora od strane nadležnih institucija moraju biti osigurana, a koje se desilo izborne 2020. godine, samo je jedan u nizu primjera nepoštivanja zakona Bosne i Hercegovine nakon kojeg niko nije, i neće odgovarati.
Time je taj “eksperiment” ili “probni balon” uspio.
Stoga nikoga ne treba da čudi da se ponovo, ovoga puta pred raspisivanje Opštih izbora 2022. godine dešava ista stvar. I džaba se od strane Centralne izborne komisije BiH, a onda i od međunarodne zajednice, pišu pisma ključnim političkim akterima i institucijama da “hitno osiguraju sredstva za održavanje izbora”, čekajući da se za to nađe “političke volje”.
Tako je polovinom januara 2022. godine, CIK BiH od Vijeća ministara BiH zatražio da se sredstva obezbijede, ali se to nije desilo. U saopštenju CIK-a javnost je obaviještena da Ministarstvo finansija i trezora BiH nije odobrilo operativni/dinamički plan CIK-a BiH, koji je uključivao program posebne namjene ‘Opšti izbori’.
Nakon što Vijeće ministara BiH nije osiguralo novac, uslijedilo je zajedničko pismo OHR-a, OSCE-a, Delegacije EU i Ambasade SAD-a u kojem se rukovodstvo Vijeća ministara BiH “poziva da ispuni zakonske obaveze i osigura pravovremena i odgovarajuća sredstva za Opšte izbore 2022. godine, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1.054.500 KM, kako je zatražio CIK u skladu s njegovim operativnim planom”.
Potpisnici pisma su tada istakli i da “namjeravaju pomno pratiti ovo pitanje kako bi u potpunosti razumjeli odgovornost za bilo kakve prepreke u osiguravanju takvih sredstava”.
Iako je iz posljednjeg dijela pisma jasno provejavalo upozorenje, konkretnih rezultata nije bilo. Vijeće ministara polovinom marta usvojilo je Odluku o privremenom finansiranju za drugi kvartal 2022. godine, ignorišući činjenicu da država nema budžet već godinu i pol dana, kao i da treba obezbijediti novac za izbore.
Napisano je, a šta drugo, do novo pismo koje ovoga puta potpisuju visoki predstavnik Christian Schmidt, šef Delegacije EU Johan Sattler, te ambasadori Njemačke, Japana, Kanade, Francuske, Italije i Holandije, a koje je naslovljeno na predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju i njegove zamjenike Vjekoslava Bevandu i Biseru Turković.
Uz podsjećanje da nadležne institucije trebaju okončati sve korake ka usvajanju državnog budžeta, potpisnici su upozorili da je organizacija izbora, “prema Opštem okvirnom sporazumu za mir, uz poštovanje prava građana da demokratski biraju svoje predstavnike kako piše u Ustavu, obaveza koja se mora poštovati”.
U nastavku, ton pisma postaje neugodan za one kojima je upućen, te se uz napomenu da je “osiguranje finansiranja izbora, konkretno, u nadležnosti je Vijeća ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH”, podsjeća da se sredstva moraju obezbijediti u roku od 15 dana od raspisivanja izbora od strane CIK-a, dakle najkasnije do sredine maja.
“Nakon diskusije o ovom pitanju, pozivamo vas da što prije pristupite odobravanju alokacije sredstava koju traži CIK za organizaciju Općih izbora 2022. godine”, navedeno je dalje, te uz najavu da slijedi novi zahtjev CIK-a da se obezbijede sredstva, konstatuje se da nema pravnih ili finansijskih prepreka koje bi mogle spriječiti dodjelu sredstava.
Pismo završava upozorenjem da će se “svaki pokušaj daljeg poricanja ili odlaganja traženog finansiranja smatrati ne samo aktom koji podriva vladavinu prava i demokratiju, već i kršenjem obaveze Mirovnog sporazuma”, ali i najavom posljedica po one koji ga u ovom kontekstu prekrše: “U slučaju da ova obaveza ne bude ispunjena, kada BiH jasno ima raspoloživa sredstva, podsjećamo da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente kako bi podržala Mirovni sporazum i zaštitila održavanje općih izbora”.
Kako su ambasadori najavili, istog dana CIK BiH uputila je novi zahtjev, ovoga puta direktno Vijeću ministara, da osigura novac za izbore.
Odgovora iz Vijeća ministara nije bilo, te je CIK BIH 18. aprila uputila novi prijedlog odluke kojom se od Vijeća ministra BiH traži da osiguraju sredstva za organizaciju ovogodišnjih općih izbora.
“U petak smo dobili akt glavnog tajnika Vijeća ministara BiH Roberta Vidovića za korekciju Prijedloga u nekim tehničkim detaljima i obrazloženje u kojem dijelu smo korigirali prijedlog teksta odluke u skladu s negativnom mišljenjem Ministarstva financija i trezora BiH”, izjavio je s tim u vezi član CIK BiH Željko Bakalar, dodavši da će se “u skladu s voljom predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije”, to naći na sjednici Vijeća ministara BiH 20.4.2022. godine.
No, ispostavilo se po ko zna koji put, “volja” da se zakon provede je izostala. Na navedenoj sjednici Vijeća ministara zahtjev CIK-a se nije našao na dnevnom redu.
O usvajanju budžeta da i ne govorimo.
Vrijeme curi. Ostalo je još petnaestak dana do momenta kada, u skladu sa Izbornim zakonom BIH, CIK BIH treba da raspiše Opšte izbore 2022. godine u Bosni i Hercegovini. Novac i dalje nije obezbijeđen, jer nema “volje” za to.
A i što bi bilo, jer za kršenje zakona ni prošli put niko nije odgovarao, pa ni ovaj put vjerovatno neće.
I sve dok se to ne promijeni, i održavanje izbora nastaviće se koristiti se kao sredstvo pritiska i “ulog” u pregovorima da bi se na taj način isposlovali politički, ali i neki drugi ciljevi.
Za to vrijeme, međunarodna zajednica nastaviće da piše pisma…
Autor: Impuls