Do Lokalnih izbora u BiH 2020. godine ostalo je još samo par dana. Kampanje se privode kraju, temperatura raste, a sa svih strana objavljuju se “pouzdana istraživanja i ankete” o podršci birača strankama i kandidatima za načelnike i gradonačelnike.
piše: Denis Čarkadžić
Jedan od gradova koji je svakako u žiži javnosti kada su ovi lokalni izbori u pitanju je i Banjaluka. Ovoga puta samo su dva kandidata – aktuelni gradonačelnik Igor Radojičić kojeg podržava koalicija “SNSD-DEMOS-DNS-POLIGRAF-PUP-SP-SPS-US”, te Draško Stanivuković, zajednički kandidat političkih subjekata okupljenih oko PDP-a i SDS-a.
U kontekstu nekih budućih političkih procesa u RS-u, po mnogima, izbori za gradonačelnika Banja Luke veoma su bitni, ali i istovremeno možda i najneizvjesniji, čemu u prilog idu i dešavanja i tendencije na političkoj sceni u Banjaluci i RS-u u posljednjih par godina.
Naime, za gradonačelnika Banjaluke na Lokalnim izborima 2016. godine glavnu bitku vodili su Igor Radojičić, ispred koalicije okupljenje oko SNSD-a, te Dragan Čavić kao zajednički kandidat tadašnjeg Saveza za promjene.
Pored još dva kandidata za gradonačelnika koji su zajedno osvojili 3 355 glasova, tom prilikom, od ukupno važećih 99.406 glasova, Radojičićevih je bilo 56.173 ili 56,51%, dok je Čavić osvojio 39.670 ili 39,91%. Razlika kojom je Radojičić pobijedio bila je znatna, te je iznosila preko 15 000 glasova odnosno 16% od broja birača koji su u Banjaluci izašli na izbore.
SNSD je skupa sa okupljenom koalicijom u Banjaluci do narednih, Opštih izbora 2018. godine, uz blagi pad, ipak uspio održati stabilnost glasačkog tijela te je Milorad Dodik kao kandidat za člana Predsjedništva BiH u Banjaluci osvojio 51.815 glasova.
Međutim, Dodikov protivkandidat, Mladen Ivanić u izbornoj jedinici Banjaluka osvojio je samo 800 glasova manje od Dodika, odnosno 51.011 glasova što je u odnosu na kandidata SzP-a sa Lokalnih izbora 2016. godine ogroman rast ostvaren pored ostalog i zahvaljujući većoj izlaznosti kojom prilikom je broj važećih glasačkih iznosio 106.664.
Naravno, razlozi, način, pobude, te prioriteti na osnovu kojih građani na lokalnim izborima glasaju, u dobroj mjeri se razlikuju od onih na osnovu kojih daju glas na opštim izborima, te u tom smislu ni navedena statistika nije nešto u skladu sa čime se sa sigurnošću može napraviti predikcija.
Ali, iz navedenih brojeva može se izvući nekoliko zaključaka koji mogu pomoći kada se radi o procjeni mogućeg razvoja situacije u Banjaluci na narednim lokalnim izborima.
Prije svega, jasno je da je tokom Radojičićevog mandata u periodu od 2016. do 2018. godine koalicija oko SNSD-a u najvećoj mjeri zadržala stabilnost svog biračkog tijela.
Drugo, u odnosu na kandidata SzP-a 2016. godine, skok koji je Ivanić 2018. godine ostvario do te mjere je značajan da se u tom smislu može reći da je, kada je u pitanju okupljanje oko jednog kanditata, tendencija rasta podrške u Banjaluci 2018. godine bila na strani snaga okupljenih oko tadašnjeg kandidata SzP-a i treće, očigledno je da je dobar Ivanićev rezultat pored ostalog ostvaren i zahvaljujući nešto većoj izlaznosti.
No, od 2018. godine do danas, promjene koje su se desile na političkoj sceni u RS-u, čini se, još će zanimljivijim i neizvjesnijim učiniti nadolazeće lokalne izbore u Banjaluci. Krajem 2018. i tokom 2019. godine, prvenstveno izlakom NDP-a iz Saveza za promjene i priključivanju stranke Dragana Čavića vladajućoj koaliciji, na momenat se činilo da će Loklani izbori 2020. godine za gradonačelnika Banjaluke biti samo formalnost.
Podsjećamo, Čavićev NDP je 2016. godine za izbore za Skupštinu grada Banjaluke osvojio nešto više od 12 hiljada glasova, a 2018. godine za entiteski nivo u istoj izbornoj jedinici skoro identičan broj. Ali, NDP već duže vrijeme nije toliko vidljiv, što je bio slučaj i tokom tekuće izborne kampanje, te je za očekivati pad snage ove stranke u Banjaluci a time i disperziju bivšeg glasačkog tijela NDP-a. U tom kontekstu treba podsjetiti i da je poslanik u NS RS koji je mandat osvojio na listi NDP-a u izbornoj jedinici Banjaluka, Кrsto Jandrić, u međuvremenu istupio iz NDP-a te također otvoreno podržao kandidaturu Draška Stanivukovića za gradonačelnika Banjaluke.
Međutim, ono što po mnogima najviše doprinosi neizvjesnosti banjalučkih izbora 2020. godine je odluka DNS-a, čiji broj glasova u Banjaluci 2016. godine iznosio 11.030, a 2018. godine za NS RS 12.294 glasa, da napusti vladajuću koaliciju. Gradski odbor DNS-a Banjaluka donio je odluku da će podržati Igora Radojičića, ali nakon što je predsjednik ove stranke, Nenad Nešić pozvao članove i simpatizere DNS-a da podrže i Draška Stanivukovića, kojem kandidatu i u kolikoj mjeri će glasači DNS-a u Banjaluci dati podršku, do dana izbora neće biti moguće procijeniti što sve skupa daje za pravo onima koji tvrde da će ovi izbori u Banjaluci biti krajnje neizvjesni.
Sa druge strane, ono što je prilično izvjesno je da će pandemija novog korona virusa negativno uticati na izlasnost na Lokalnim izborima 2020. godine u čitavoj BiH pa tako i u Banjaluci što, praksa je pokazala, nikada ne ide u prilog opoziciji. Osim toga, načelnici i gradonačelnici iza kojih je barem jedan mandat u lokalnoj zajednici u pravilu su favoriti za osvajanje novog mandata što nedvosmislemo pokazuje istorijat lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.
U svakom slučaju, još je niz stvari koje će uticati na rezultate i izbor građana ali neizvjesnost neće još dugo trajati, kako u Banjaluci, tako i drugim gradovima i opštinama širom BiH.
Autor: Impuls