Ilustracija
Do sada su se taktički interesi Rusije i Kine u centralnoj Aziji poklapali. Međutim, u budućnosti bi moglo doći do napetosti.
Piše: Eldaniz Gusseinov
Proteklih godina Rusija i Kina su intenzivno radile na tome da povećaju svoj uticaj u centralnoj Aziji. One stvaraju alijanse i produbljuju gospodarska partnerstva. Međutim, s njihovim rastućim angažmanom u regionu raste i vjerovatnoća otvorenog rivaliteta između dvije zemlje. Sigurnost i kontrola nad regionalnom stabilnošću postaju sve više odlučujući faktori. One odlučuju gdje Moskva i Peking sarađuju – i gdje bi mogla nastati trenja i konflikti.
Od njihove nezavisnosti Rusija je u centralnoazijske države donijela prije...
Foto: DesignIt/Zoonar/picture alliance
Rezultati izbora inauguriraju novo poglavlje u njemačkoj povijesti. Dugo poslijeratno razdoblje, obilježeno težinom krivnje za holokaust i pokušajem, nikad do kraja uspjelim, ponovnog ujedinjenja Istoka i Zapada, definitivno je završilo i otvara se novo doba koje već nosi mnoge nepoznanice i neizvjesnosti. Za to je dovoljno pogledati sastav budućeg Parlamenta (Bundestag).
Piše: Donatella Di Cessare
Alternativa za Njemačku (AfD) udvostručuje svoju podršku, unija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) sa svojim kandidatom za kancelara Merzom se afirmira, dok Scholzova Socijaldemokratska partija (SPD) tone, plaćajući za svoje brojne dvosmislenosti. Povijesne stranke poput Liberala nestaju, dok Zeleni plaćaju...
U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.
Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD...
London, 13.7.2018, foto: Neda Radulović-Viswanatha
Ambiciozni autokrati uvek su opasniji kada drugi put osvoje vlast.
Piše: Jan-Werner Müller
U retrospektivi, sedmice između izbora i prvog Trumpovog dekreta bile su neka vrsta uvoda u rat. Svi su znali da se sprema nešto loše, ali još je dominiralo uverenje da to ne mora biti ništa strašno. Uostalom, poznato je da su njegove prethodne četiri godine bile manje katastrofalne nego što su komentatori predviđali. To je greška: ambiciozni autokrati uvek su opasniji kada drugi put osvoje vlast. Ali čak i oni koji su se pripremili za potrese verovatno nisu očekivati da će u drugom navratu...
Foto: Robert Anić/Pixsell
Ako ne znaju što je bilo, 'navijači' Marka Perkovića Thompsona mogu do besvijesti slušati i gledati dokaze da on slavi ustaške koljače, prkosno tvrdi da je pjevao „Jasenovac i Stara, to je kuća Maksovih mesara“. Te u stilu 'i opet će ako bude sreće' potiče opasnu 'endehazijsku' nostalgiju. Čak i među balavurdijom koja još ne zna ni gdje joj je dupe, a gdje glava. I opet neće shvatiti ništa. Osim radosne činjenice da ti dupe može biti i na ramenima ako ti glava ničemu ne služi. Jer vide da je ta priča o dobru i zlu ionako...
Foto: epa
Ne samo da se Donald Trump vratio u Belu kuću, nego se i u Austriji očekuje da će krajnja desnica dobiti mesto kancelara, prvi put u posleratnoj istoriji zemlje, dok Nemačku, posle sloma „semafor“ koalicije, očekuju krajnje neizvesni izbori sledećeg meseca. Da li je svaka od ovih zemalja nesrećna na svoj način (da parafraziramo Tolstoja) ili postoji neki zajednički imenilac?
Mnogi komentatori su se zadovoljili zaključkom o raširenoj nenaklonjenosti „vršiocima vlasti“ na koju ukazuju ishodi poslednjih izbora. Ali takav zaključak nam ne govori ništa o tome zašto se birači okreću protiv onih koji vrše vlast. Jedno od objašnjenja je,...
Foto: Tanjug
Ostavka predsednika Vlade Srbije Miloša Vučevića nema nikakve veze sa moralnim činom i ličnom odgovornošću. Ona je pokušaj spašavanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića od odgovornosti za sve ono što se dešava već tri meseca i smirivanja političke situacije.
Piše: Nenad Kulačin
Srbija odavno nije imala bezličnijeg premijera koji za deset meseci svog mandata nijednom nije stao pred novinare i odgovorio na jedno njihovo pitanje. Tako je i otišao sa funkcije. Pročitao je šta je imao i napustio salu. Verovati da se osetio odgovornim, čak i u situaciji kada su stranačke kolege čiji je on predsednik, unakazile studente u Novom Sadu,...
Foto: EPA
Nakon pridruživanja novih članica BRIKS-u, neki posmatrači vjeruju da ova grupa ima dobre šanse da postane nova zvijezda vodilja globalne politike i međunarodnih odnosa. Ipak, organizacija nije dovoljno reprezentativna ni dovoljno ujedinjena da bi vodila druge
Piše: Joseph S. Nye
Tokom ove godine mogli bismo dobiti odgovor na pitanje da li grupa BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) postaje novi centar moći u svjetskoj politici. Pošto je grupa dobila nove članove (Egipat, Etiopija, Iran, UAE) i reprezentuje 45% svjetske populacije, neki stručnjaci vjeruju da ona konsoliduje (pogrešno nazvani) "globalni jug" i da predstavlja ozbiljan izazov američkoj i zapadnoj moći....
Foto: The Times
EU radikalna desnica u konzervativnima političarima na Balkanu lako nalazi partnere, čemu svjedočimo u BiH ali i susjedstvu. Vlasti u svim zemljama u okruženju imaju podršku u EU i zemljama članicama, što im omogućava da nastave vladati na način koji ide na štetu građana.
Piše: Nidžara Ahmetašević
Austrija i Njemačka, zemlje članice Europske unije (EU) koje na razne načine decenijama utječu na politike u Bosni i Hercegovini i regiji, uskoro bi mogle imati radikalno desne stranke na vlasti. Uspon radikalne desnice u EU, pa i u ovim dvjema zemljama, počeo je prije više od decenije, perioda tokom...
Deset tisuća dvjesto dvadeset sedam glasova, nevjerojatnih tri puta više nego Milanović, dobio je Dragan Primorac u Bosni i Hercegovini, kao veličanstveno finale veličanstvenog trijumfa. Njegova pobjeda bila je čista kao suza: slobodni svijet dao mu je demokratski legitimitet, a Bosna i Hercegovina hrvatski.
Piše: Boris Dežulović
Konačni rezultati za Republiku Njemačku: Zoran Milanović – devetsto osamdeset četiri glasa, Dragan Primorac… – svečano je najavio majstor ceremonije Ante Mihanović i nekoliko sekundi s lisičjim osmijehom pustio okupljeno mnoštvo da strepi, pa najzad objavio: “Dragan Primorac – tisuću devetsto četrdeset tri glasa!”
Okupljeno mnoštvo u hotelu Westin detoniralo je od oduševljenja, kamere državne televizije unosile...
