Prema indijskoj filosofiji, postoji Braman, apsolutna Istina, koji se ne može zamisliti izdvajanjem pojedinačnog uma ili opisati rečima, već se jedino može shvatiti potpunim stapanjem individualnog sa njegovom beskonačnošću.
Foto: bhrt.ba
Ove godine BiH obilježava trideset godina od prvih postratnih izbora. Za to vrijeme promijenilo se puno toga – međunarodni upravitelji, koalicije, politički saveznici, geopolitičke okolnosti, pa čak i generacije birača. Gotovo sve, osim načina na koji se zemljom upravlja.
Kada su međunarodni upravitelji, oličeni u Savjetu za implementaciju mira, odlučili da se prvi postratni izbori održe u septembru 1996. godine, vjerovalo se da će oni označiti "demokratsko rođenje zemlje", ali i početak završetka međunarodne uprave nad zemljom, kako je doslovno navedeno u komunikeu sa sastanka u Firenci. Trideset godina kasnije međunarodna uprava je i dalje tu, a izbori su...
Foto: Srna
Umjesto da prave svoju politiku, osluškivali su Beograd. Umjesto da se dogovaraju kako da pobijede Dodika, pokušavali su odgonetnuti koga je Vučić odabrao da ga naslijedi.
Ricky Gervais, jedan od najpoznatijih i najimućnijih komičara na svijetu, po sopstvenoj odluci nema djece. U jednoj stand-up tački objašnjava kako je tu činjenicu pretvorio u savršen porodični eksperiment.
Na svakom većem okupljanju odvede nekog rođaka u stranu, utiša glas i kaže mu:„Slušaj, neću živjeti vječno. Odlučio sam da najveći dio imovine ostavim tebi. Samo nemoj nikome reći.“
Onda isto obeća drugom. Pa trećem. Pa svima redom.
Svako se vrati za sto uvjeren da je izabran....
Foto: Impuls
U pozadini priče o izgradnji nelegalnog šetališta na obali Vrbasa je mnogo ozbiljnija priča o nepostojanju stvarne političke alternative. Odnosno, generalni zaključak da su svi isti.
Fascinantno je to kako političari u BiH ne shvataju potrebu postojanja istinske (a ne samo formalne) političke alternative, drugačijeg ponašanja, koje će građanima pokazati da nisu svi isti i da imaju “prokletu mogućnost izbora”.
Umjesto da na mjestima i u situacijama kad imaju priliku pokazati da su drugačiji, bolji, od svojih oponenata, o kojima (s razlogom) govore sve najgore, to i pokažu, oni pokazuju da su isti. Od ideološke matrice, preko netransparentnosti i nepoštovanja...
Foto: Transparency International BiH
Dakle, ozbiljna se sumnja kod evropskih nam prijatelja nadvila nad namjere političara da istinski žele da BiH uđe u EU.
Piše: Srđan Blagovčanin
U skorašnjem intervjuu šef EU delegacije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka, blagoizvolio je izjaviti kako „sve više sumnja da političari stvarno žele BiH u EU.“ Hm, pa dobro reći će prosječni konzument medijskih sadržaja, izjavio pa izjavio i šta s tim. A analitičniji konzument bi na to mogao dodati nije li Luiđi puki EUrokrata koji jednim okom dijagonalno iščitava fermane iz Brisela prije nego klikne dugme FWD prema nadležnim podređenim...
Foto: N1
Samo u posljednjih nekoliko dana imali smo s jedne strane užasavajuću Drinsku regatu, s masovnim fašističkim skandiranjem, motiviranim mržnjom prema Bošnjacima, kao i skup navijačkih ustaških falangi u Rijeci, koje gradonačelnica s uvažavanjem prima i razgovara s njima o muralu s ustaškom simbolikom.
Piše: Dragan Markovina
Vladimir Arsenijević, beogradski pisac i aktivist, čovjek koji već trideset godina na razne načine pokušava pružiti otpor ovdašnjim nacionalizmima, a zapravo fašizmima, u intervjuu za zagrebačke Novosti, kojeg je dao ovih dana, nakon što ga je u centru Beograda premlatila organizirana grupa huligana, kojima je smetalo obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, ovako je sažeo...
Foto: Meta
Kompanija tvrdi da je na pojedincima da osiguraju da ne "iskorištavaju" ovu tehnologiju. To neće zaštititi djecu.
Piše: Gaby Hinsliff
Trebalo mi je vremena da shvatim šta čovjek koji je sjedio pored mene u vozu radi. Prelistavao je slike male djevojčice na telefonu; zumirao je neke slike. Naravno, nije bilo neobično, osim što su se pri pažljivijem pregledu slike jasno pokazale kao dijete koje sjedi preko puta nas, igrajući se sa roditeljima. U prepunom vozu ljudi koji su uglavnom nezainteresovano gledali u svoje telefone, stranac je tajno fotografisao tu djevojčicu iznova i iznova. I da ga nije odao taj veoma...
Foto: FB stranica Péter Magyar
Pozitivni oblik populizma? Pobjeda Pétera Magyara pokazuje da se, ukoliko se žele poraziti iliberalne snage, strahovi birača moraju ozbiljno shvatiti, a ne odbacivati.
Piše: Eszter Kováts
Od svoje izborne pobjede, novi mađarski premijer Péter Magyar na međunarodnim konferencijama za novinare iznova dobija isto pitanje: kakav bi savjet dao svojim francuskim, njemačkim ili austrijskim kolegama u suočavanju s usponom Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), AfD-a ili FPÖ-a? Pitanje je sasvim opravdano — jer griješi svako ko u porazu Viktora Orbána vidi znak kraja „Iliberalne internacionale“.
Magyarov odgovor zapanjujuće je jednostavan. Svako društvo, kaže on, najprije mora razumjeti stvarne razloge popularnosti...
Foto: Prinscreen YouTube Die Weltwoche
Putinov glasnogovornik, uz pomalo šeretski osmijeh i s određenom dozom autoironije, objašnjava kako je Europa od Rusije napravila potpunog negativca i arhineprijatelja.
Piše: Pavle Mijović
Mi, misleći na Ruse, “u očima Europljana smo savršeno zlo”. Tako je u recentnom videointervjuu za švicarski tjednik Die Weltwoche s urednikom istog Rogerom Köppelom govorio Dimitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Putina, uz pomalo šeretski osmijeh i s određenom dozom autoironije, kada je objašnjavao kako je Europa od Rusije napravila potpunog negativca i arhineprijatelja, opravdavajući time rastuću militarizaciju u vlastitom dvorištu nauštrb ulaganja u socijalni sektor, obrazovanje i zdravstvo. Za alociranje troškova u...
Dino Mustafić
Zato prošlost mora biti prepuštena onima koji imaju odgovornost da je istražuju na osnovu činjenica: nauci, historiografiji, sudskim institucijama i umjetnosti. Nauka treba utvrđivati okolnosti i uzroke. Sudovi trebaju donositi presude na osnovu dokaza. A umjetnost ima posebnu, nezamjenjivu ulogu: ona ljudskom iskustvu vraća lice, glas i emociju.
Piše: Dino Mustafić
Emotivno obraćanje Hasana Hasanovića u Ujedinjenim nacijama nije bilo samo govor jednog čovjeka koji je preživio najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici. Bio je to glas svih onih koji su izgubili najbliže, svih onih kojima je rat oduzeo pravo na običan život, ali nije...
