Kandidat za predsednika Srbije Saša Janković održao je večeras prvi predizborni skup u svojoj kampanji i to u Kraljevu odakle mu je, kako je rekao, pre dve godine, kada je trpeo najveće pritiske stigla poruka Lokalnog fronta - "Odolevaj".
‘Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima’ ima mandat dovesti u istu ravan ustaški fašizam i jugoslavenski socijalizam, pa ako jednoga dana pod pritiskom neuviđavne međunarodne javnosti već bude trebalo zabraniti ‘Za dom spremni’ i ušato U, zabranit će se i petokraka, i Trg maršala Tita, i tvornica Rade Končar
Austrijski kancelar Christian Kern se u svom jučerašnjem intervjuu za njemačke dnevne novina Die Welt založio za zabranu mitinga turskih političara na području cijele Europske unije.
Mračno i nasilno lice još uvijek indirektno vladajuće stranke u Makedoniji, VMRO DPMNE, vrlo je lako i brzo isplivalo na površinu. Otkako je, nakon dugoočekivanih parlamentarnih izbora održanih u prosincu, postalo sasvim jasno da ova politička opcija, unatoč gustoj izbornoj pobjedi, poslije odugovlačenja pregovora za sastavljanje vlade s albanskom Demokratskom unijom za integraciju (DUI), neće uspjeti sastaviti vladu, krenula je kampanja prepuna histerije i mržnje.
Uprkos isticanju žena na vodećim pozicijama, jačanje desnih političkih organizacija na svetskom nivou dovodi do potrebe za snažnijim pozicioniranjem feminističkog pokreta. Očigledna potreba za prevazilaženjem kritike nacionalizma sa isključivo moralizatorskih pozicija podstiče dublje sagledavanje problema savremenog podređenog položaja žene.
U filozofiji je uvek bilo aktuelno pitanje odnosa stvarnosti, mišljenja i jezika. Neke filozofske škole su smatrale, poput drevne Elejske škole, da su „mišljenje i biće jedno isto“, odnosno, da ništa ne može postojati ako se protivi logici i principima mišljenja. Druge škole su na jezik gledale kao na sredstvo mišljenja bez koga ne bi bilo ni mišljenja samog, ali su na jezik gledale i kao na ograničenje misli – ukoliko nam nedostaju reči za neke pojmove ili misli, ti pojmovi će se teže artikulisati i razmatrati.
Govoreći o puritanstvu u odnosu na američku umetnost, Gutzon Borglum je rekao: “Puritanstvo nas je učinilo tako egocentričnima i licemernima, da su iskrenost i poštovanje prema onome što je prirodno u našim porivima posve istisnuti iz nas, što ima za rezultat da u našoj umetnosti ne može biti ni istine ni individualnosti.”
“Sloboda će postati epizoda”. Tom pretećom rečenicom počinje knjiga “Psihopolitika” B.C. Hana1) koji je neka vrsta nemačkog Slavoja Žižeka. Neorenesansni mislilac neobuzdanih argumentacija od Getea i Marksa do Markuzea i Minhauzena, rešen da dokaže kako neoliberalizam kao mutacija kapitalizma, u sprezi sa digitalnim tehnologijama, vodi ka novom podjarmljivanju. Neoliberalizam, po njemu, “otkriva psihu kao proizvodnu snagu (otud termin psihopolitika), te ključni proizvodi više nisu materijalni nego nematerijalni kao informacije i programi”. Proces dramatične promene proizvodnih i društvenih odnosa potresa Evropu čak više nego druge sredine, utoliko je svaka teorija obuzdavanja evropskog, ne samo ekonomskog propadanja u centru pažnje.
