Uoči nedjeljnih lokalnih izbora, HSP Grada Korčule, izbacio je svoj propagandni materijal. „Pošteno - dosljedno - samostalno“, stoji na dnu plakata uz ime nositelja HSP-ove liste za Grad Korčulu i za Dubrovačko-neretvansku županiju, Tonija Šaina. Veći dio plakata ipak zauzima crtež šesteročlane obitelji. Otac i dvojica sinova strogog pogleda stoje, dok na stolici sjedi majka držeći novorođenče u naručju, a jednako nasmiješena curica joj se drži za skute. U pozadini je korčulanska katedrala sv. Marka i veliki hrvatski grb, s prvim bijelim poljem. Iako se može učiniti kao originalno rješenje prigodno za svjetonazore HSP-a, radi se o kopiji plakata nastalog 1938. godine u nacističkoj Njemačkoj.
Pet godina od pokretanja kampanje "Dan bijelih traka" važno je da se podsjetimo šta taj Dan ustvari predstavlja, nasuprot onome kako ga različite grupe vide
U BiH se nastavlja provedba kaotičnih mjera koje umjesto da organiziranju obrazovni sustav, teže njegovoj daljnjoj razgradnji. Stranački ciljevi ponovno su postavljeni ispred obrazovanja. Ovoga se puta otišlo još jedan korak dalje, možda u nepovrat…
Čovjek može imati nekog razumijevanja za domaće cinike i ignorante koji su iz iskustva iz minule tri decenije vladavine nacionalizma na Balkanu zaključili kako „ništa ne zavisi od nas“ i „ništa se ne može promijeniti“: njihova politička samomarginalizacija počiva na spoznaji da i nakon svih već brojnih izbornih ciklusa i cirkusa, s obećanjima „zlatnih kašika“ i „bolje budućnosti“, sve ostaje isto – samo malo gore.
Na pomolu je bila još jedna neviđena legalna pljačka narodnoga dobra, pljačka svih onih koji su zajedno sa svojim očevima i svojim djedovima ulagali u ljubijsko-prijedorski kraj.
Seksualno nasilje nad djecom i dalje je tabu u Indiji, unatoč brojci od gotovo 70 posto silovane, zlostavljane i djece koja se koriste kao seksualno roblje, prema posljednjim podacima.
Pitanje slobodne volje naročito je problematično, jer predstavlja sudar dve suprotstvaljene, a opet, podjednako validne perspektive. Iz čisto metafizičke perspektive, ako nemamo slobodnu volju, zašto smo ovde? Šta je smisao života ako ne možemo da biramo svoje puteve? Ipak, sa čisto naučne tačke gledišta, kako je moguće da se bilo šta dogodi, a da nije uzrokovano nečim drugim?
Rađanje, podizanje dece, briga o starima, čišćenje kuće — za sve ovo je potrebno mnogo vremena, koje lako može uzeti i sate koje poslodavac smatra “svojim”. Ali, iako su ove odgovornosti istorijski pale na ženska leđa, u njima nema ničega što je inherentno žensko; to su ljudske potrebe, elementarne za preživljavanje i reprodukciju čovečanstva. Samo što ih je bilo lakše sakriti kada su i same žene bile sakrivene kod kuće
Nedavno je grupa političara iz Socijaldemokratske partije Austrije uz podršku istoričara i aktivista pokrenula inicijativu za zabranu okupljanja simpatizera ustaškog pokreta prilikom obeležavanja stradanja iz 1945. na polju kod Blajburga u austrijskoj pokrajini Koruška.
Od pada Berlinskog zida naovamo socijalističke ideje su diljem svijeta izgubile status relevantnih političkih prijedloga. Ipak, nesposobnost nošenja “vladajućih ideja” s političko-ekonomskim problemima (Agrokor) i paraliza društvene imaginacije (STEM i “treće opcije”), dovoljan su razlog za ponovno prebiranje po tim idejama.
