Foto: Amer Tikveša
Podcijenjenost žene u našem društvu, između ostalog, leži i u njenoj nezastupljenosti u memorijalnoj kulturi. Kad govorimo o Sarajevu, od preko 1.300 ulica u Kantonu Sarajevo, manje od 20 ih je imenovano po ženama. Taj disbalans nikad nećemo riješiti, ali možemo napraviti Park žrtava femicida.
Piše: Amer Tikveša
Jasmin Ademović, predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva, predložio je da se 1. februar obilježava kao Dan osnivanja Sarajeva. Razlog da to bude prvi februar je proizvoljno datiranje vakufname Isa bega Ishakovića. Dati su brojni argumenti zašto se tad ne bi trebalo obilježavati osnivanje Sarajeva. Jedan od njih, po meni glavni, je...
London, 13.7.2018, foto: Neda Radulović-Viswanatha
Ambiciozni autokrati uvek su opasniji kada drugi put osvoje vlast.
Piše: Jan-Werner Müller
U retrospektivi, sedmice između izbora i prvog Trumpovog dekreta bile su neka vrsta uvoda u rat. Svi su znali da se sprema nešto loše, ali još je dominiralo uverenje da to ne mora biti ništa strašno. Uostalom, poznato je da su njegove prethodne četiri godine bile manje katastrofalne nego što su komentatori predviđali. To je greška: ambiciozni autokrati uvek su opasniji kada drugi put osvoje vlast. Ali čak i oni koji su se pripremili za potrese verovatno nisu očekivati da će u drugom navratu...
Foto: AFP
Oni manipuliraju istinom, tako što ju stavljaju u službu neistine, zastrašuju društvo imaginarnim neprijateljima, a i kada ukazuju na objektivne probleme društva, služe se pseudoznanošću i različitim trikovima kako bi zaveli ljude.
Piše: Drago Bojić
Godine 1967. njemački filozof Theodor W. Adorno (1903.-1969.) održao je na Sveučilištu u Beču predavanje "Aspekti novog desnog radikalizma". Povod predavanju, koje je dugo bilo dostupno samo u tonskom zapisu, bio je uspon Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD-a), neonacističke stranke osnovane 1964. godine u SR Njemačkoj koja je tri godine poslije ušla u parlamente nekoliko saveznih pokrajina.
Unatoč niskoj intelektualnoj razini desničarskih pokreta, piše Adorno, ne treba...
Foto: Google
Jedini razlog zašto govorimo o Elonu Musku, a ne o Jeffu Bezosu ili Marku Zuckerbergu jeste taj što je Musk de facto postao potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Kupio je sebi veoma komfornu poziciju u administraciji i to je bila nevjerovatna i zadivljujuća investicija – za uloženih nekoliko stotina miliona dolara zaradio je stotine milijardi. Ne vjerujem da igdje postoji bolji povrat investicije od onoga kojeg je on već ostvario. To je ono zbog čega govorimo o njemu.
Yannis Varoufakis, via Thinkers Forum
Ja lično ne marim previše za njega i za to što on za Die Welt piše mišljenje o...
Foto: Ana Batrićević/Novinarke protiv nasilja
Femicidom se, kao i poplavama i klizištima, bavimo onda kada se dogodi.
S tim što su femicidi mnogo češći i podrazumijevaju dalekosežnije posljedice. Iako možemo preventivno djelovati i kod nepogoda, ne graditi bespravno i poštovati zakone prirode, na neke stvari ne možemo uticati niti znati kada će se zemljotres, na primjer, dogoditi. Potresi u odnosima s ljudima uglavnom su predvidljivi i na primjeru žrtava femicida koje su samo posljednjih godina zaprepastili našu „merhametli“ javnost, vidimo da se ubistvo žene nije dogodilo preko noći zbog odluke nasilnika da jednog jutra postane ubica. Svakom femicidu su prethodili različiti...
Foto: Žurnal
Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH i aktuelni štićenik zatvora u Vojkovićima, optužuje medije koji su godinama izvještavali o njegovim zloupotrebama i korupciji da su plaćenici i „izdajnici države“, zaboravljajući zbog čega je u zatvoru. Podsjećamo ga na sve ono što je nezakonito radio proteklih godina, zbog čega je i osuđen, a i na ono zbog čega nikad nije odgovarao, a trebalo je.
Piše: Eldin Karić
Dođu tako vremena - novinari zašute, narod neće na ulice, a presuđeni kriminalci iz zatvora dijele moralne po(r)uke.
Baš ovih dana, sa odsluženja četvorogodišnje robije, nemaloj zajednici korisnika društvenih mreža iz zatvora se javio Fadil...
Foto: Robert Anić/Pixsell
Ako ne znaju što je bilo, 'navijači' Marka Perkovića Thompsona mogu do besvijesti slušati i gledati dokaze da on slavi ustaške koljače, prkosno tvrdi da je pjevao „Jasenovac i Stara, to je kuća Maksovih mesara“. Te u stilu 'i opet će ako bude sreće' potiče opasnu 'endehazijsku' nostalgiju. Čak i među balavurdijom koja još ne zna ni gdje joj je dupe, a gdje glava. I opet neće shvatiti ništa. Osim radosne činjenice da ti dupe može biti i na ramenima ako ti glava ničemu ne služi. Jer vide da je ta priča o dobru i zlu ionako...
Foto: Dejan Kožul
Autoritarni režim je uzdrman antikorupcijskim pokretom koji je izazvao bijes i ogorčenje cijelog društva.
Piše: Adriana Zaharijević
Kada se zgrada sruši jer je stara, kao što se dogodilo u Dresdenu prije nekoliko mjeseci, ljudi prirodno reagiraju nevjericom i negodovanjem vlasti. Druga je priča kada se nove zgrade ruše i ubijaju ljude. Urušavanje betonske nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u Srbiji 1. studenoga 2024. – čija je obnova dovršena samo nekoliko mjeseci ranije, popraćena velikom vladinom pompom – ubilo je 15 ljudi i izazvalo kontinuirani bijes i ogorčenje širom zemlje. Masovni prosvjedi prisilili su premijera na ostavku...
Foto: Edgar Serrano
Republika, najpoznatije djelo starogrčkog filozofa Platona, nastalo oko 375. pr. Kr., oblikovalo je zapadnu političku misao. Grčka je danas poznata kao kolijevka demokracije. Ne samo da je u Ateni postojala prva demokracija na svijetu, već i sama riječ dolazi od grčkih riječi demos (narod) i kratos (vladavina). Ipak, Platonova Republika neumoljivo se protivi demokraciji.
Ovo bi moglo biti iznenađujuće s obzirom na to da zapadnjaci obično smatraju da je iznimno važno živjeti u demokraciji, a gotovo sve zapadne zemlje su demokratske. Na posljednjim izborima u SAD-u, i glasači Trumpa i glasači Kamale Harris tvrdili su da “brane demokraciju”....
Foto: epa
Ne samo da se Donald Trump vratio u Belu kuću, nego se i u Austriji očekuje da će krajnja desnica dobiti mesto kancelara, prvi put u posleratnoj istoriji zemlje, dok Nemačku, posle sloma „semafor“ koalicije, očekuju krajnje neizvesni izbori sledećeg meseca. Da li je svaka od ovih zemalja nesrećna na svoj način (da parafraziramo Tolstoja) ili postoji neki zajednički imenilac?
Mnogi komentatori su se zadovoljili zaključkom o raširenoj nenaklonjenosti „vršiocima vlasti“ na koju ukazuju ishodi poslednjih izbora. Ali takav zaključak nam ne govori ništa o tome zašto se birači okreću protiv onih koji vrše vlast. Jedno od objašnjenja je,...
