Ušće rijeke Bune u Neretvu
Ljepotu koju je priroda svojim ciklusom vijekovima stvarala čovjek može da uništi ili da sačuva. U Bosni i Hercegovini godinama unazad se rijeke, močvare, jezera, šume, zelene površine i itd. besramno uništavaju u korist profita nekolicine. U ovom tekstu zadržaćemo se na hidroelektranama i rijekama. Riječima je nemoguće opisati ljepotu Neretve i njenih pritoka, ali je moguće objasniti važnost održavanja cjelovitog ekosistema i koliko je i najmanje narušavanje pogubno.
Autor: Impuls
Jedan od najljepših prizora prirodne ljepote u BiH je ušće rijeke Bune u Neretvu. Prostor Bunskih kanala je bio zakonom zaštićen kao park prirode, a posljednje dvije godine traje borba lokalnih udruženja i građana protiv izgradnje minihidroelektrana. Podsjećamo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona u oktobru 2014. godine donijelo je odluku o davanju koncesije za korištenje voda Bune i Neretve za proizvodnju električne energije. Ovom odlukom predviđena je izgradnja dvije mini hidroelektrane Buna 1 i Buna 2.
Ušće rijeke Bune u Neretvu
Buna je duga devet kilometara, ima dvije pritoke, Posrt, koja je nestalna pritoka, tj. postoji samo zimi i Bunica kao stalna pritoka. Buna ima jedno od najjačih vrela u Evropi. Pored toga što je bogata pastrmkom, i jeguljama u donjem toku, u Buni se nalazi mrijestilište i uzgajalište pastrmke. Za njenu pritoku Bunicu se smatra da ima najdublje vrelo u Evropi. Vrelo Bune izbija iz duboke pećine u mjestu Blagaj pored koje se nalazi stara derviška tekija. I kada na nekoj od društvenih mreža na internetu ukucate tzv. hešteg tekija, najviše dobijenih rezultata pretrage su fotografije sa lokacije baš te tekije na vrelu Bune. To nam govori koliko je taj lokalitet zanimljiv za turizam, te koliko je neiskorišten potencijal u tom sektoru.
Blagaj – Tekija, by Geoffrey Morrison
Nekada je na Bunici bio rekreacioni centar Vir – Bunica kojeg je posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Ovaj lokalitet je pogodan i za razne sportove na vodi.
U rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba. Biljni i životinjski svijet u rijekama Neretva i Buna već je ugrožen izgradnjom projekta Gornji Horizonti zbog kojeg slabi priliv vode u ove rijeke, povećava se salinitet Neretve i mogućnost ne spajnja tokova Bune i Bunice zbog pada nivoa vode što bi dovelo do uništenja mriještilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u Buni i Bunici.
Pavle Spasojević ihtiolog
Rijeka Neretva je uzvodno izložena radu hidrocentrala te zbog toga ima stalnu oscilaciju nivoa vode i nepogodna je za mrijest ribe. Prirodna mrijestilišta ribe su rijeka Buna i njena pritoka Bunica, i ribe iz Neretve migriraju u Bunu i Bunicu i tu se mrijeste. Iako sa gradnjom hidroelektrana se prave i riblje staze za neometanu migraciju riba, u praksi one ne funkcionišu.
Ekspertna analiza eko – udruge “Majski cvijet” to objašnajva na sljedeći način: Mnoge riblje staze su zasnovane na modelu lososa koji podrazumijeva snažnu mišićnu muskulaturu neophodnu za plivanje uzvodno na mrijest u brzo-protočnim rijekama. Ovakvi modeli nisu prikladni za vrste koje imaju druge migratone navike i potrebe kao što su katadromne (vrste koje žive u rijekama, a mrijeste se na ušćima i obalnim vodama), amfidromne (vrste koje se mrijeste i sazrijevaju i u slanoj i u slatkoj vodi), i potamodromne (vrste koje migriraju isljučivo u slatkovodnim ekosistemima) ribe i drugi organizmi kojima je potrebna sporo-tekuća voda. Pored toga, sitne riblje vrste ne mogu koristiti riblje staze, bez obzira na model konstrukcije, kao ni pripadnici drugih taksona koji imaju sposobnost penjanja, npr. račići, puževi, peševi.
Sastanak lokalnih aktivista sa novinarima i predstavnicima udruženja Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Arnika iz Praga, Češka Republika
Jedna od zanimljivosti koja pokazuje povezanost ovih rijeka je mrijest ribe podust (skobalj). Nekih dvadeset dana u aprilu kada Posrt, povremena pritoka Bune, teče, podust iz Neretve preko Bune uđe u Posrt i tu se mrijesti. Nakon toga mlađ sa odraslim primjerima kreće nazad ka Neretvi. Na putu povratka zadrže se neko vrijeme u Buni jer je bogata hranom.
Izgradnjom MHE ovaj prirodni ciklus će biti zaustavljen sa ogromnim posljedicama po biljni i životinjski svijet, ugroženost i nestanak biljnih i životinjskih vrsta, dok lokalno stanovništvo strahuje od mogućih poplava i raseljavanja.
Sačuvajmo naše rijeke jer su rijeke krvotok planete Zemlje.
Piše: Jelena Jevđenić
Foto: Markéta Šedivá
Tekst je nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu iz Banjaluke i organizacijom Arnika iz Praga, Češka Republika