Francuski Vrhovni sud će razmatrati zakonitost ovih zabrana. Iako je politički kontekst veoma složen, problem je veoma prost. Pravo žene da se oblači kako ona želi bi trebalo odbraniti od onih koji je primoravaju da se pokriva ili ne pokriva. Njeno telo je njena stvar.
"U odnosu na broj ljudi sa višom ili visokom školom popisanih 1971. godine, udeo najobrazovanijih u 'spoljnomigrantskom kontingentu' Srbije na kraju prve decenije 21. veka uvećan je za više od 11 puta!"
Stroga podjela na nacionalističke i građanske opcije i dalje predstavlja ključni okvir (samo)razumijevanja bosanskohercegovačke političke scene. Kao što se i dalje stalni “novi” građanski politički projekti nasukavaju na hridi postdejtonske arhitekture BiH. Premda povijest iluzija građanskih alternativa tripartitnoj nacionalističkoj podjeli glasova i resursa sugerira njihovu neprobojnost, prostora za politički iskorak itekako ima. Za početak, nužno se obračunati s naočigled samorazumljivim distinkcijama: građansko i individualno vs. nacionalno i kolektivno.
Kako za nerad dobijati 700 maraka mjesečno? Kako od jedne sjednice zaraditi tri prosječne plate? Kako za redovni rad dobiti stimulaciju? Zašto se na servis putuje do državne granice?
Turist i izbjeglica postali su simboli lica i naličja globalizacije. Turist predstavlja verziju globalizacije koja nam se sviđa. Privlačenje turista i odbijanje izbjeglica: to je ukratko u Srednjoj Europi viđenje idealnog svijeta.
U Berlinu je nedavno predstavljena prva studija o tome kako izbjeglice koji su došli u Njemačku ‘razumijevaju demokraciju’ i koliko su ‘spremni na integraciju’, a provela ju je Visoka škola za medije, komunikaciju i gospodarstvo (HMKW). Rezultati pokazuju da većina izbjeglica podržava demokratski poredak, ali i da su u pitanjima morala prilično konzervativni, paradoksalno najsličniji stavovima kakve njeguje ksenofobna Alternativa za Njemačku (AfD)
Pre par meseci, jedan domaći političar palio je hrvatsku zastavu dok su se iza njega vijorile srpske. Taj događaj je uzburkao javnost u obe države – a kako i ne bi kada je većini ljudi u njima važnija nacionalnost Nikole Tesle od njegovih izuma, kada im je bitnije da li je neki natpis na ćirilici ili latinici od onoga šta na njemu piše. Na licima prisutnih video se ponos što im domovina nije zemlja čija je zastava u plamenu, već ona čija se trobojka vijori. Nije mala stvar biti sticajem okolnosti rođen 200 km istočno ili zapadno. Pitam se da li bi bili ponosni i ako bi na dnu etikete tih zastava uočili sitnim slovima ispisano "Made in China". Verovatno bi, to su ionako samo zastave.
