Na nesrećnom, brdovitom Balkanu, tokom celih olimpijskih igara u Riju, osećala se napetost, prestiž pobede, prestiž medalja. Ponekad je delovalo, ovde u Srbiji, da smo u Brazil otišli samo kako bi pokazali da smo bolji recimo od Hrvatske, a da ne spominjemo reprezentaciju Kosova. Ni sa druge strane nažalost nije bilo mnogo bolje, te nam zapadni susedi nisu ostajali dužni, štaviše upravo se potencirala ta priča o prestižu i nadmoći: neka su oni bolji od nas u košarci i vaterpolu, ali mi smo osvojili više medalja...
Odgovor na pitanje hoćemo li postati društvo koje se suočava s svojim traumama i pamti iskustvo otpora nasilju je u rukama je političkih stranaka, poručuju iz Documente.
Francuski Vrhovni sud će razmatrati zakonitost ovih zabrana. Iako je politički kontekst veoma složen, problem je veoma prost. Pravo žene da se oblači kako ona želi bi trebalo odbraniti od onih koji je primoravaju da se pokriva ili ne pokriva. Njeno telo je njena stvar.
"U odnosu na broj ljudi sa višom ili visokom školom popisanih 1971. godine, udeo najobrazovanijih u 'spoljnomigrantskom kontingentu' Srbije na kraju prve decenije 21. veka uvećan je za više od 11 puta!"
Stroga podjela na nacionalističke i građanske opcije i dalje predstavlja ključni okvir (samo)razumijevanja bosanskohercegovačke političke scene. Kao što se i dalje stalni “novi” građanski politički projekti nasukavaju na hridi postdejtonske arhitekture BiH. Premda povijest iluzija građanskih alternativa tripartitnoj nacionalističkoj podjeli glasova i resursa sugerira njihovu neprobojnost, prostora za politički iskorak itekako ima. Za početak, nužno se obračunati s naočigled samorazumljivim distinkcijama: građansko i individualno vs. nacionalno i kolektivno.
Kako za nerad dobijati 700 maraka mjesečno? Kako od jedne sjednice zaraditi tri prosječne plate? Kako za redovni rad dobiti stimulaciju? Zašto se na servis putuje do državne granice?
Turist i izbjeglica postali su simboli lica i naličja globalizacije. Turist predstavlja verziju globalizacije koja nam se sviđa. Privlačenje turista i odbijanje izbjeglica: to je ukratko u Srednjoj Europi viđenje idealnog svijeta.
U Berlinu je nedavno predstavljena prva studija o tome kako izbjeglice koji su došli u Njemačku ‘razumijevaju demokraciju’ i koliko su ‘spremni na integraciju’, a provela ju je Visoka škola za medije, komunikaciju i gospodarstvo (HMKW). Rezultati pokazuju da većina izbjeglica podržava demokratski poredak, ali i da su u pitanjima morala prilično konzervativni, paradoksalno najsličniji stavovima kakve njeguje ksenofobna Alternativa za Njemačku (AfD)
