Na društvenim mrežama pročitao sam rečenicu kojoj ne znam autora, jer se ponavljala na nekoliko profila: "Svi smo ispod nadstrešnice". Hvala ko god ju je smislio, jer ta rečenica izuzetno precizno opisuje naše zajedničko stanje - stanje čekanja, stalne napetosti, nedefinisanog straha, zebnje, nervoze...
Ne, nisu ti životi izgubljeni, a nebrojeni drugi zanavek uništeni, zato što su ljudi bili na pogrešnom mestu u pogrešno vreme. Tragedija se desila zato što vlast postavlja pogrešne ljude na pogrešna mesta. Taj sistem nije zakazao, on radi ko podmazan. Parama podmazan.
Tumačenja možemo proširivati i skraćivati, možemo njima čak i manipulirati, koristiti ih u ove ili one svrhe, ali na kraju ostaje ona osnovna činjenica: dijete je ubilo policajca.
Svaki put kad u kalendaru dođe dan oslobođenja Beograda od fašizma, posebno kad se radi o nekoj okrugloj godišnjici, čovjek sa strahom čeka kako će on biti službeno obilježen. A onda ti opet bude donekle i neugodno pisati o tome, jer niti si Beograđanin, niti državljanin Srbije.
Značajno veći postotak žena, u usporedbi s muškarcima, traži pomoć u ustanovama za mentalno zdravlje. Da bi se razumjelo zašto je tako, potrebno je osvrnuti se na povijest bavljenja mentalnim zdravljem i na društveni kontekst
Zapadni posmatrači tretiraju nejednakost kao unutrašnje pitanje. Dok postoji jak argument i za jačanje mreža socijalne sigurnosti u razvijenim zemljama, ovakav pristup ipak zanemaruje težak položaj stotina miliona ljudi širom svijeta koji žive u ekstremnom siromaštvu
Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Dida je viknijo: „Ruljo, ovo nije vježba! Ovo je prava uzbuna za atomski napad! Bižmo u sklonište!“ Mama je dignila ombrve prema njemu: „Čako, oš se više ugasit?“ Tata je rekao: „A baš! Sjaši više, fosilac!“
Foto: AFP / Cover bend Oasisa u Working men klubu u Leedsu
Rast cijena ulaznica za muzičke koncerte pravda se uglavnom standardnom retorikom: cijene svega su porasle i tržište određuje cijene karata. Pritom se sustavno “zaboravlja” da u tom sektoru sve izraženije vlada monopol servisa za prodaju ulaznica koji slobodno barataju “dinamičnim cijenama”.
Banjaluku i Sarajevo, uz sve nepremostive političke i ideološke razlike, neke stvari ipak spajaju. Jedna od njih je novootkrivena strast za dizanjem spomenika srednjovjekovnim vladarima. Tako je ubrzo nakon izgradnje sarajevske verzije spomenika Tvrtku Kotromaniću na red došla i banjalučka verzija istog, a malo prije i prvi spomenik Kulin banu na prostoru BiH.
