Ako ništa, čuvari tradicionalnih vrijednosti će lakše disati ako sutra u nacrtu zakona umjesto femicid bude stajalo ženomorstvo. Zvuči tradicionalnije, zar ne? U međuvremenu, ostajemo društvo paradoksa u kojem se okamenjeni tradicionalizam zamjenjuje za progresivnu tradiciju, gdje je bolje samo ako nazaduješ, a gore ako napreduješ.
Nedavne studije kvalitete znanstvenih radova, plagiranja i falsificiranja podataka identificirala je tragove upotrebe generativne umjetne inteligencije u preko šezdeset hiljada radova, a sadržaj koji se generira na temelju dostupnih podataka ili postojećeg konsenzusa potencijalno "kvari" osnovnu funkciju izvornih znanstvenih radova
Dijagnoza o desnom skretanju Europe dio je analitičkog arsenala svakog političkog komentatora koji drži do reputacije. Razlike u pristupu, s obzirom na političko-ideološka polazišta komentatora, trebale bi se ticati razloga tog skretanja. Međutim, uz varijacije u naglascima, većina je komentatora na cijelom političkom spektru složna u procjeni da se glavni razlog desnog skretanja krije u promjeni političkog raspoloženja radničke klase. Ona se, glasi objašnjenje, okrenula (ekstremnoj) desnici jer ju navodno nema više tko predstavljati.
“Nije mi namjera s ovim tekstom iznositi samo moralnu osudu postojanja kladionica i njihove sveprisutnosti. Svjestan „razmjera kladioničarske pošasti“, želio bih problematizirati neke podatke koji u najmanju ruku izazivaju sumnju da još nešto tu nije kako treba”
Paklene uvrede i zvjerska pretjerivanja korisnika društvenih mreža zapravo liče na posrnulu magiju, na kruženje jedne pradavne kletve prsle na milijardu djelova
Obično prvo saznamo njegovo ime. Ponekad i šta je bio po zanimanju, gdje je radio, kakav je bio kolega, komšija, sin ili brat. Nedugo nakon što mu objelodane ime i prezime, ukucavamo ga u tražilice. Tražimo ga na Googleu ili sličnom pretraživaču, na društvenim mrežama. Dok mu ukucavamo ime, Facebook nas preduhitri pa nam sam ponudi prezime, da se ne mučimo, uz napomenu: Popular now.
Sve više se čini kao da nas zazidavaju u neku kulu da hodamo ulicama do kojih se sunce teško probija a vjetar se mora snalaziti kako zna i umije ne bi li pročistio zrak.
Nikad nije bilo više „toksičnih osoba“, „graničara“, „narcisa“, „patologa“ i „sociopata“ oko nas. Psihička bolest se popularizira, a često i romantizira; popularni su videi iz psihijatrijskih ustanova i ”influenseri sa psihijatrijskom dijagnozom”, što bi samo po sebi bilo pohvalno da ne postaje trend, naročito među mlađom populacijom
