fbpx

large DASKA

Novi američki ambasador u Beogradu – Christopher Hill (foto Twitter)

Biden je zadužio petoricu prekaljenih diplomata za američke poslove na Balkanu, a Europska komisija je pozvala države članice da sa Srbijom otvore dva nova pregovaračka klastera te da sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvore prva poglavlja

piše Zoran Daskalović

Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija mogle bi nakon dvogodišnjeg plutanja u europskoj pregovaračkoj baruštini krenuti dalje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Europska komisija je usvojila godišnji izvještaj o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za proširenje Unije i pozvala države članice EU-a da do kraja godine sa Srbijom otvore dva nova pregovaračka klastera te da sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvore prva pregovaračka poglavlja. Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Turska nisu se ni za korak pomakle u procesu pristupanja Uniji.

U godišnjem Izvještaju o Srbiji, Europska komisija je preporučila otvaranje klastera tri (Konkurentnost i rast) u kojem je osam pregovaračkih poglavlja i klaster četiri (Zelena agenda i održiva povezanost) u kojem su četiri pregovaračka poglavlja jer je Srbija "ispunila prijelazna mjerila za ove klastere i oni bi trebali biti otvoreni". Srbija je najbolje ocjene dobila na "ispitima" o stanju njezine privrede i ekonomskim politikama i mjerama koje je provodila i prije i za vrijeme krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa, ali je i u skoro svim ostalim područjima ostvarila barem "ograničeni napredak".

Komentirajući europski Izvještaj o napretku Srbije, predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je da se njoj "lično čini da je ovo daleko najbolji Izveštaj o napretku poslednjih nekoliko godina. Postoje još uvek stvari oko kojih ne razmišljamo isto. Očekivala sam još povoljnije ocene u nekim aspektima, ali smo zadovoljni što je konstatovan napredak u skoro svim oblastima". Ana Brnabić zahvalila je Delegaciji EU-a u Srbiji i Europskoj komisiji što su "konstatovali da su merila za otvaranje ispunjena i da je potrebno otvoriti dva klastera. Nikada jasnija nije bila preporuka, sada je to na državama članicama i mi radimo pojedinačno sa državama članicama da vidimo da li ima nešto što doživljavaju kao upitno, da damo sve informacije kako bismo dobili od svih članica zeleno svetlo za otvaranje makar jednog klastera, ako ne oba".

Europska komisija je u godišnjem izvještaju konstatirala "ograničen napredak" Srbije u "oblastima reforme javne administracije, pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja i medija". Ana Brnabić stoga zaključuje da "postoji veliki broj stvari na kojima moramo da radimo, ali prvi put nekako je poslata jasna direktna poruka da je Vlada Srbije, država, napravila značajan iskorak, posebno u oblasti vladavine prava". Nakon što je nabrojala pozitivne pomake koje je u području vladavine prava Europska komisija priznala Srbiji (od izbornih uvjeta i dijaloga s organizacijama civilnog društva, preko pravosuđa do borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala), Ana Brnabić posebno je naglasila činjenicu da je u području slobode izražavanja i medija od 2016. godine "ovo prvi put da u ovoj oblasti spominjemo reč napredak, to je velika i važna stvar za sve nas, posebno Vladi Srbije daje motivaciju da nastavimo dalje", te je pozvala "medijska udruženja da se vrate u radnu grupu i nastave zajedno da rade na poboljšanju uslova za medije".

I srpska ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović ocijenila je da je ovogodišnji izvještaj Europske komisije "jedan od boljih u poslednjih nekoliko godina" jer je "evidentiran napredak Srbije u svim oblastima". "Ovo je dobar, objektivan izveštaj koji prepoznaje napore i jasno nam govori gde da idemo", smatra Joksimović te dodaje "da je Izveštaj dobra osnova za države članice EU-a da na osnovu preporuke i ocene EK u svim oblastima daju saglasnost da Srbija do kraja godine otvori dva klastera. Da li će se to desiti zavisi od ocene svih država članica, da li će dati podršku za jedan ili dva klastera. Mi nećemo sedeti skrštenih ruku, aktivno ćemo razgovarati sa svim državama članicama da eventualno razjasnimo dileme koje pojedine države imaju o nekoj oblasti."

Pritom je Joksimović uvjerena da će se "države članice rukovoditi ocenama o napretku reformi u oblasti vladavine prava", pa stoga navodi da je "u okviru klastera 1, koji je već otvoren, a koji se odnosi na osnove vladavine prava, konstatovan napredak u svim oblastima – u reformi pravosuđa, slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije, osnovnih ljudskih i manjinskih prava, borbe protiv organizovanog kriminala. Napredak je negde veći, negde manji, ali je svakako evidentiran kao napredak."

Ministrica Joksimović stoga zaključuje da se Izvještaj EK o Srbiji može ocijeniti kao "dobar utisak o zemlji i vladi koja je u teškim pandemijskim uslovima i brojnim drugim izazovima koji se otvaraju u političkom, ekonomskom i zdravstvenom sektoru, pokazala želju, hrabrost, motivisanost i entuzijazam da usred pregovora, kada su se promenila pravila igre, prihvati novu metodologiju. Nismo bili zemlja koja se žali i buni i to koristi kao izgovor za nerad i manjak reformi već, naprotiv, pokazali smo spremnost, posvećenost, odlučnost i hrabrost da se uhvatimo u koštac sa novim temama i načinima na koje te teme treba da se sprovode u konkretne reforme."

I u netom usvojenom godišnjem izvještaju Europska komisija je naglasila da će "brzina pregovora Srbije o članstvu u EU-u i dalje zavisiti prvenstveno od brzine reformi u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa sa Prištinom". U tom je smislu Europska komisija pozvala Srbiju da "dalje napreduje u implementaciji svih postignutih dogovora sa Prištinom i doprinese postizanju sveobuhvatnog pravnoobavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa. Ovaj sporazum je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovali na svom putu ka EU-u."

Problem Srbiji je, međutim, što u pregovorima o normalizaciji odnosa s Kosovom ne ovisi samo o svojim aktivnostima, pa ni samo o onima koje gura Priština, nego u velikoj mjeri i o globalnim babicama koje sa strane dirigiraju procesom porađanja "sveobuhvatnog sporazuma" o normalizaciji odnosa Beograda i Priština. U Srbiji su se zato ovih dana pažljivo pratile informacije koje su stizale iz Bruxellesa i Washingtona o razgovorima koje su vodili europski i američki čelnici zaduženi za Balkan. Tako je prije objavljivanja Unijinog Izvještaja o Srbiji i ostalim zapadnobalkanskim državama prilično odjeknula vijest da su SAD od EU-a zatražile da ubrza proces proširenja na Zapadni Balkan, a već danima se srpska javnost bavi najavljenim rotacijama američkih dužnosnika koji će se nastaviti baviti Srbijom i svim drugim zapadnobalkanskim zemljama.

Istoga dana kad je Europska komisija objavila svoje godišnje izvještaje o njima, dnevnik Blic objavio je tekst o petorici američkih diplomata koje je Joe Biden zadužio da obavljaju američke poslove na Balkanu. Blic pritom tvrdi da se "prema poslednjim potezima Vašingtona, Amerika vraća na Balkan, i to u velikom stilu". Bidenova diplomatska petorka Blicu su ključni argument kad tvrdi da "Vašington ima veoma ozbiljne namere na ovim prostorima u narednom periodu", jer je svima "zajedničko to što su prekaljene diplomate, energičnog nastupa, Balkan poznaju praktično kao svoj džep i svi govore srpski".

Pored Gabriela Escobara koji se već zahutkao kao specijalni američki izaslanik za Balkan, Bidenova administracija za novog ambasadora u Beograd šalje Christophera Hilla, u Prištinu Jeffreyja Hoveniera, a u Sarajevo Michaela Murphyja. Njima je kao koordinator za politiku sankcija State Departmenta pridodan James O'Brien.

Novu Bidenovu balkansku petorku za Blic je prokomentirao Dimitrije Milić iz beogradskog "Novog trećeg puta", prethodno podsjetivši da je američki predsjednik na početku mandata izjavio "da je Zapadni Balkan stavio u pet regiona kojima će posvetiti najveću pažnju". Milić kaže da "novi kadrovi zaduženi za naš region znače vidljivo povećanje važnosti zapadnog Balkana za američku spoljnu politiku u praksi. Dolazak Kristofera Hila kao ambasadora je možda najbolji pokazatelj toga. U pitanju je jedan od najkompetentnijih američkih diplomata, sa iskustvom iz brojnih 'rizičnih' regiona sveta."

Milić tvrdi da se diplomati tog kalibra, koji usto Balkan poznaju iz prve ruke jer su dobar dio karijera izgradili radeći u američkim diplomatskim predstavništvima i misijama u balkanskim državama, u Srbiju i druge balkanske zemlje ne šalju bez jakog razloga. Po njemu, "razlog je najverovatnije prevencija u odnosu na predviđene buduće rizične situacije koje se mogu desiti u našem okruženju. Takođe može i značiti želju američkog predsednika da se procesi na zapadnom Balkanu ubrzaju, a dijalog Beograda i Prištine konkretizuje." Tome bi valjalo dodati i više puta ponovljene najave Bruxellesa i Washingtona da će Bidenova administracija na Balkanu djelovati usklađeno i koordinirano s Europskom unijom i njezinom politikom proširenja na tom prostoru.

Novosti

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU