fbpx

Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak će glasati o novoj direktivi o poslovnim tajnama koja bi trebala proširiti njihovu definiciju. Proglašavanje (bilo kojih) podataka poslovnom tajnom bilo bi prepušteno na diskreciju kompanijama, dok bi težina dokaza javnog interesa za njihovo odavanje ležala na zviždačima i novinarima, što bi znatno otežalo njihove pozicije i ugrozilo buduće curenje dokumenata poput LuxLeaksa, SwissLeaksa i Panama Papersa.

eu parlament frederick florin afp e1460461542746

Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak će glasati o novoj direktivi o poslovnim tajnama koja bi trebala proširiti njihovu definiciju. Proglašavanje (bilo kojih) podataka poslovnom tajnom bilo bi prepušteno na diskreciju kompanijama, dok bi težina dokaza javnog interesa za njihovo odavanje ležala na zviždačima i novinarima, što bi znatno otežalo njihove pozicije i ugrozilo buduće curenje dokumenata poput LuxLeaksaSwissLeaksa i Panama Papersa.

Promjena pravila već je u praksi, a što ona znači za novinare i zviždače može se vidjeti na primjeru Antoina Deltoura, zviždača koji je otkrio LuxLeaks, a kojeg je Europski parlament prošle godine nagradio Europskom nagradom građana (European Citizens Prize) jer je europskim poreznim obveznicima uštedio milijune eura koje su brojne kompanije (poput IKEA-e i Deustche Banka) u dogovoru s državom Luxemburg sakrili od matičnih država izbjegavajući tako svoje porezne obveze. Ovog mjeseca, međutim, Delatour čeka suđenje kao optuženik za odavanje poslovnih tajni. Kompanije se kontinuirano pozivaju na taj argument e s ciljem prikrivanja svojih nezakonitih radnji. Tako se Mossack Fonesca oko koje je centriran skandal Panama Papers, odmah po saznanju o curenju podataka pozvala na poslovne tajne uz prijetnje i zastrašivanje novinara upletenih u slučaj. Javni interes spomenutih curenja dokumenata je neosporan. Ishod objave dokumenata iz Panama Papersa je npr. ostavka islandskog premijera, no nažalost ne i jednako ukaljanog britanskoga. Može li Europski parlament uopće u ovom trenutku donijeti zakon koji bi korporacijama ozakonio prikrivanje ovako relevantnih informacija od javnog interesa?

Nova direktiva zahtijevala bi da zviždači djeluju u javnom interesu, dok je procjena toga otvorena brojnim subjektivnim interpretacijama. Najbolji primjer što bi uskoro moglo očekivati eurpske zviždače dolazi iz SAD-a, a radi se o Edwardu Snowdenu. Američki tužitelji tvrde da Snowden nije djelovao u javnom interesu jer je zahvaljujući dokumentima koje je dao novinarima objavljeno da NSA (Nacionalna sigurnosna agencija) prisluškuje njemačku kancelarku Angelu Merkel radi čega su “narušeni diplomatski odnosi SAD-a i EU”. Dakle, ovdje se radi o pravničkom obratu teza koja na sudu može proći – diplomatski odnosi nisu narušeni jer je NSA špijunirala njemačku kancelarku nego jer je Snowden to objavio.

Problem s direktivom je i to što ona ne brani zemljama članicama da ograniče ili postrože kaznene procese za procesuiranje zviždača. Dodatne informacije o ovoj Direktivi dostupne su na stranicama Europske unije , a pirati, zeleni i radikalna ljevica pozivaju parlament da u četvrtak odbaci ovu direktivu. U Hrvatskoj i ovom prilikom izostaje javna rasprava i medijsko pokrivanje tema na dnevnom redu Europskog parlamenta, kao da se radi o zakonima koji ovu zemlju nikako ne pogađaju.

Bilten 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU