fbpx

Izgubljena generacija

Prošlo je 12 mjeseci od proglašenja pandemije, prvih zatvaranja, početka online nastave, ograničenih druženja i izlazaka. Godina drugačijeg života za najmlađe građane koji su posljednjom pošasti navodno najmanje pogođeni. Ovoj tvrdnji snažno se suprotstavljaju posljednji podaci UNICEF-a koji daju presjek zbivanja iz protekle godine, koju je ova UN-ova organizacija označila “korakom unazad u svim sferama djetinjstva”. Broj gladne, zlostavljane i anksiozne djece u porastu je, a djeca će ožiljke pandemije nositi godinama.

Kako je pandemija uticala na djecu

Djeca i adolescenti do 20 godina čine 13% od ukupno 71 miliona zaraženih u 107 zemalja.

Najmanje 1 od 7 djece i mladih tokom najvećeg dijela prošle godine živjelo je pod mjerama ograničenja kretanja, što je dovelo do osjećaja tjeskobe, depresije i izolacije.

Škole su za više od 168 miliona školaraca širom svijeta zatvorene gotovo godinu. Dvije trećine zemalja s potpunim ili djelimičnim zatvaranjem nalaze se u Latinskoj Americi i na Karibima.

Najmanje 1 od 3 školarca nije mogao pristupiti učenju na daljinu.

Više od 94 miliona ljudi u 26 zemalja, do novembra bilo je u opasnosti zbog propuštanja imunizacije protiv ospica usljed obustavljenih kampanja.

Očekuje se porast siromaštva u zemljama u razvoju za oko 15%. Predviđa se da će dodatnih 140 miliona djece ovih zemalja živjeti ispod granice siromaštva.

Oko 10 miliona dodatnih dječijih brakova može se očekivati prije kraja decenije, što prijeti dosadašnjim rezultatima postignutim u eliminaciji ove prakse.

Do novembra 2020, dodatnih 6 do 7 miliona djece mlađe od 5 godina, patilo je od gladi ili akutne pothranjenosti, što je rezultiralo s gotovo 54 miliona djece umrle od gladi, uglavnom u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji.

U 59 zemalja, za koje postoje podaci, izbjeglice i azilanti nisu u mogućnosti pristupiti službama socijalne zaštite u vezi s covidom, zbog zatvaranja granica i rastuće ksenofobije i isključenosti.

Oko 3 milijarde ljudi širom svijeta kod kuće nema osnovna sredstva za pranje ruku vodom i sapunom. U najmanje razvijenim zemljama tri četvrtine ljudi, više od dvije trećine škola i četvrtina zdravstvenih ustanova nemaju osnovne higijenske usluge, potrebne za smanjenje širenja zaraze. U prosjeku 700 djece mlađe od pet godina svakodnevno umire od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, sanitarnih uvjeta i higijene.

I prije pandemije, siromaštvo, ratovi, pothranjenost i klimatske promjene uticali su na povećanje broja djece u potrebi. Pandemija je dodatno pogoršala prilike u svijetu, a tračak nade ulijeva otpočeti proces vakcinacije protiv covida. Riječima čelnice UNICEF-a Henriette Fore potrebni su pojačani napori kako bi najugroženija djeca dobila neophodnu pomoć. “Jedino tako možemo zaštititi ovu generaciju da ne postane izgubljena generacija.”

Izvor: Nomad.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 30.8%
Ne - 69.2%

Ukupno glasova: 13
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 40%
Ne - 60%

Ukupno glasova: 5
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Državni nivo - 28.6%
Entitetski nivo - 0%
Lokalni nivo - 0%
Građani - 7.1%
Sve od navedenog - 64.3%

Ukupno glasova: 14
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU