fbpx

protesti rasizam

Cijena koja se plaća za održavanje sistemskog rasizma je dvostruka društvena nepravda

Kraj maja mjeseca tekuće godine u Evropi je bio obilježen pozitivnim vijestima o relaksaciji i ukidanju mjera poduzetih u borbi protiv pandemije Covid-19 čime je, bar u određenoj mjeri, naša svakodnevnica vraćena u svoj uobičajeni tok. Sa druge strane „velike bare“, tačnije u Sjedinjenim Američkim Državama, situacija je bila obratna. Negativna vijest o tragičnoj smrti Georgea Floyda od 25. maja potakla je masovne, burne, a ponegdje i nasilne proteste koji su se, početkom ovog mjeseca prenijeli i na „stari“ evropski kontitent. Smrt Georgea Floyda, četrdesetdvogodišnjeg Afroamerikanca čija će se sahrana održati danas u Houstonu, nastupila je kao posljedica policijske brutalnosti čiji je skoro devetominutni snimak zabilježio i posljednje Floydove riječi „Ne mogu disati“ („I can't breathe“), što je postala jedna od parola sada već globalnih protesta protiv, prvenstveno, sistemskog rasizma.

Kontekst problema

Da Floydova smrt nije izolirani incident već dio obrasca odnosa prema Afroamerikancima pokazuju i drugi „incidenti“ poput ubistva Ahmauda Arberyja u pokušaju „civilnog hapšenja“ (23. februara), ubistvo djelatnice hitne službe u Kentuckyju Breonne Taylor, u policijskoj raciji, dok je spavala u svom krevetu (13. marta), poziv na policijsku intervenciju od strane jedne bijele Amerikanke nakon što ju je, u njujorškom Central Parku, Afroamerikanac Christian Cooper upozorio na propis obaveznog vezanja psa (5. maja). Dok navedeni incidenti ilustriraju nedaće s kojima se afroamerička zajednica svakodnevno suočava, nedavno objavljeni podaci Instituta za ekonomsku politiku (Economic Policy Institute) jasno pokazuju strukturalne nejednakosti američkog društva između crnih i bijelih Amerikanaca i to u dimenzijama: društvenog bogatstva, primanja, nezaposlenosti, siromaštva te pogođenosti bolešću Covid-19 među čijim fatalnim žrtvama crni Amerikanci čine 23% iako čine tek 13% ukupne populacije u SAD-u [1].

Nejednakost i prekršeni društveni ugovor

Navedeni obrazac odnosa prema Afroamerikancima skupa sa činjenicom strukturalne nejednakosti normalizira podređen položaj ove društvene grupe na hijerarhijskoj društvenoj ljestvici američkog društva. Protesti kojima posljedne dvije sedmice svjedočimo kako u SAD-u, tako i na globalnoj ravni, usmjereni su upravo protiv takve normalizacije, odnosno protiv sistemskog rasizma kao takvog. Problem sistemskog rasizma bio je predmet osvrta voditelja emisije „The Daily Show“, Trevora Noaha od 30. maja ove godine [2]. Ovaj južnoafrički komičar i satiričar ovaj problem nije razmatrao samo u kategoriji društvene nejednakosti nego i u kategoriji društvene pravde – objašnjavajući nedaće koje afroamerička zajednica trpi kao posljedicu kršenja društvenog ugovora. Suština njegovog rezonovanja je sljedeća: američko društvo zasnovano je na društvenom ugovoru čije strane su, između ostalog, bijeli i crni Amerikanci. Taj ugovor osigurava društvenu jednakost svih pa tako i crnih Amerikanaca. Činovi nasilja usmjereni protiv crnih Amerikanaca su činovi kršenja tog ugovora i kao oštećena strana imaju puno legitimno pravo na reakciju u vidu činova pobune – kako protiv nasilja kao simptoma problema, tako i protiv sistema kao uzročnika problema. Drugim riječima, nejednakost u položaju afroameričke zajednice, producirana i perpetuirana sistemskim rasizmom, je odstupanje od norme postavljene društvenim ugovorom. To je devijacija, a nipošto nije nešto što je normalno ili što se treba ili smije normalizirati. Ono što se može i treba normalizrati je ili restitucija društvenog ugovora uz puno poštivanje norme društvene jednakosti ili, u kranjem slučaju, kršenje starog i sklapanje novog društvenog ugovora bez obzira na konsekvence. U svakom slučaju, bez obzira na modalitet normalizacije, pravda će biti zadovoljena. Noahova metafora o društvenom ugovoru pomjera fokus razmatranja problema sa pozicije simboličkog osuđivanja nejednakosti ka poziciji aktivnog djelovanja u nastojanju ostvarenja pravde. Istu ovu metaforu upotrijebila je Kimberly Jones, žiteljka New Yorka koja je u žarištu nasilnih protesta istakla da su oštećenja na objektima u ovom gradu, kao posljedice protesta, mala cijena za platiti naspram štete koju Afroamerikanci trpe već četiri stoljeća. Njena poruka emitirana je na kraju ovosedmične epizode „The Last Week Tonight with John Oliver“ [3], trenutno najpopularnijeg i najnagrađivanijeg političko-satiričnog serijala u SAD.

Šta je rasizam?

Naveo sam da je kao ključni problem, spram kojeg se protesti angažiraju, identificiran „sistemski rasizam“. Najprije ću ukratko podsjetiti na značenje pojma „rasizam“, a zatim objasniti zbog čega je označen kao „sistemski“. Sva pojašnjenja zasnovana su na sociološkom razumijevanju ovih pojmova. Najprije, rasizam je specifičan način mišljenja i djelovanja koja počiva na uvjerenju da je jedinstvena ljudska rasa podijeljenja u više različitih „rasa“, odnosno društvenih grupa koje se razlikuju na jednoj selektivnoj odabranoj fiziološkoj karakteristici kakva je boja kože (a ne, naprimjer, boja kose, očiju, visina i slično). „Rasa“, odnosno rasna razlika u suštini izražava i održava društvenu nejednakost koju ponekad nazivamo „poretkom moći“. Ovakvog stajališta je britanski sociolog Anthony Giddens koji tvrdi da se rasa može „shvatiti kao skup društvenih veza koje omogućavaju da se odredi tačan položaj pojedinaca i grupa, njihovih različitih osobina ili sposobnosti na osnovu biološki utvrđenih svojstava. Razlike u rasi su nešto mnogo više od opisivanja razlika među ljudima – to su važni faktori u stvaranju obrazaca moći i nejednakosti u okviru društva“[4].

U kakvoj su vezi rasizam i društvena nejednakost i...

Nejednakosti u moći ili društvene nejednakosti prvenstveno su nejednakosti među društvenim grupama, u ovom slučaju među crnim i bijelim Amerikancima. Ove nejednakosti su strukturalne u smislu da se odnose na položaje koje grupe zauzimaju na društvenoj ljestvici. Pojam koji se koristi za objašnjenje ovih položaja i njihovih međusobnih razlika naziva se društveni status (ukupnost dobara, privilegija i poštovanja). Oni na višim položajima imaju viši, dok oni na nižim imaju niži status. Sami položaji su strukturalnog karaktera u smislu da se vežu za društvene slojeve. Nejednakost, posebno socio-ekonomska nejednakost u jednom društvu, ima hijerarhijski ili vertikalni oblik kojeg označavamo pojmom društvena raslojenost. U historiji ljudskih društava najpoznatiji sistemi društvene raslojenosti su: ropstvo, kaste, staleži i klase.

Iznad u tekstu navedene strukturalne nejednakosti između crnih i bijelih Amerikanaca izviru, između ostalog, i iz činjenice što je sistem društvene raslojenosti u SAD-u sve do 1865. godine bio onaj ropstva – gdje su Afroamerikanci bili robovi, a bijeli Amerikanci njihovi vlasnici. Čini se da sama promjena sistema društvene raslojenosti ne znači i automatsko brisanje društvene nejednakosti. Borba za pravdu, odnosno za jednakost u američkom društvu, nije samo historija afroameričke zajednice nego i njena sadašnjost. Sistemski rasizam je razlog za takvu historiju, ali i za takvu sadašnjost.

... zašto je rasizam sistemski?

Sistemski rasizam nije „sistemski“ samo iz razloga strukturalne nejednakosti – jer se „strukturalno“ ovdje odnosi samo na unutrašnju uređenost sistema jednog društva. Drugi razlog je što je rasizam upisan u samu matricu sistema američkog društva. Matricu možemo shvatiti kao jezgro ideja, ideala, uvjerenja, vrijednosti i orijentira jednog društva. U sociologiji, tačnije strukturalističko-funkcionalističkoj sociologiji, za ovu matricu koristi se izraz „vrijednosno-normativni obrazac“ i za njega važi pretpostavka širokog društvenog konsenzusa. Formalni oblik u kojem se ova matrica pojavljuje su prvenstveno ustavne norme i vrijednosti američkog društva koje jasno postuliraju jednakost naspram nejednakosti (u konkretnom slučaju – jednakosti kao ravnopravnosti) u duhu izrijeka Deklaracije o nezavisnosti SAD-a iz 1776. godine da se „svi ljudi rađaju jednaki“.

Suštinski, kada se Noah služi metaforom društvenog ugovora on zapravo misli upravo na ovu matricu. S obzirom da je ta matrica jedna od ključnih osnova sistema društva, rasizam upisan u nju postat će sistemski rasizam – jer će „inficirati“ čitav sistem: uvjerenja, vrijednosti, norme, institucije i društvene odnose koje čine jedan sistem društva ili društvo u cijelosti. Ono što Noah poručuje, a što rezonira afroameričkom zajednicom, jeste da je rasizam neprihvatljiv kao sastavnica te matrice. Normalizacija rasizma kao sastavnice matrice sistema američkog društva je neprihvatljiva. Ideja, ili, bolje rečeno, vrijednost pravde se suprotstavlja takvoj sastavnici i označava je kao anomaliju sistema. S druge strane, ako ona nije anomalija već ključna odrednica samog sistema – onda sistem postaje neprijatelj i sam sistem se mora mijenjati. Prekršeni društveni ugovor se mora restituirati u svoje izvorno stanje ili sklopiti novi – u svakom slučaju jednakost ostaje njegova idealna, vrijednosna i normativna osnova. Upravo ta osnova je ono što mislimo pod pravdom.

(Ne)pravda kao cijena

Sve dok rasizam opstaje kao sastavnica matrice sistema jednog društva služit će kao opravdanje za strukturalne nejednakosti tog društva. Međutim, to ima svoju cijenu. Cijena koja se plaća za održavanje sistemskog rasizma je dvostruka društvena nepravda: a) nepravda prema afroameričkoj zajednici ovjekovječena kako strukturalnom nejednakošću tako i nasiljem koje odražava i održava tu nejednakost, te b) nepravdom prema društvu u cijelosti u obliku iskrivljenja temeljnog društvenog uvjerenja o jednakosti unutar jedine rase koja stvarno postoji – ljudske rase. Cijena sistemskog rasizma nije plaćena samo životima Georgea Floyda, Ahmauda Arberyja, Breonne Taylor i mnogim drugim crnim životima zbog kojih uopće ističemo da su crni životi važni (Black Lives Matter)[5]. Cijena sistemskog rasizma nije samo u oštećenoj imovini i povredama nastalim kao posljedica policijske brutalnosti. Cijena sistemskog rasizma je u pravdi, tačnije njenom izostanku i iskrivljenju – nepravdi, a nepravda se obično jako skupo naplaćuje.

Autor: Samir Forić - Prometej.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU