fbpx

000 1PN9F8 e1584102887352

Ekstremne situacije raznih vrsta, prirodne ili društvene katastrofe, pandemije, često predstavljaju svojevrsni poligon za širenje društvene i političke imaginacije. Ljudi naprosto izađu iz rutine, uobičajeni društveni odnosi se suspendiraju, a političke hijerarhije promijene: na bolje ili na gore. Počnu se postavljati pitanja i propitkivati stvari koje su se činile samorazumljivima. Taj trend može biti kratkotrajan, bez ozbiljnijeg učinka na vrijeme nakon ekstremne situacije, a može biti i zametak relevantnije promjene.

piše: Marko Kostanić

I u slučaju pandemije korona virusa svjedočimo rundi pitanja i stavova koji u regularnim situacijama plešu na rubu društvene legitimnosti. Preciznije, nisu sastavni element prevladavajućih predstava o svijetu i onaj koji ih izriče nosi ozbiljan rizik diskreditacije. Međutim, u ekstremnim situacijama granice olabave, a gatekeeperi nerijetko preuzimaju sasvim drukčije uloge. Izdvojimo samo dva nedavna primjera, a tiču se novinskih naslova. Jučer se na portalu Jutarnjeg lista pojavio naslov “Kad počne pandemija, više nema libertarijanaca”, a prekjučer je portal New York Timesa krasio naslov “U vrijeme pandemije svatko je socijalist”. Nakon nekoliko sati taj je naslov postao podnaslov, a zamijenio ga je politički manje atraktivan. No, svejedno, poruka je jasna.

Pored ovih medijskih ovjera inače ne toliko popularnih političkih ideja, društvene mreže su prepune zafrkancija na račun inače goropadnih promotora slobodnog tržišta. Motiv su, naravno, vapaji poslodavaca koji zbog učinaka pandemije traže neki tip zaštite ili pomoći od države. Oni će na zafrkancije i kritike očekivano odgovoriti: pa radi se o egzogenom faktoru, nije posrijedi greška u tržišnom sustavu. Ostavimo zasad po strani relevantna istraživanja koja pojavu virusa tumače zahtjevima kapitalističke poljoprivrede i promijenjenim tretmanom prirode. Pomoć su tražili i kad se radilo o endogenim razlikama, ali ključna je poanta da se društvo i ekonomija ne mogu svesti na funkcioniranje osnovnih tržišnih principa. Uvijek će postojati društvene potrebe i zahtjevi na koje tržište ne može odgovoriti: i u ekstremnim i u običnim situacijama.

Institucionalni odgovori na krizu poput ove pandemije otvaraju pitanje funkcioniranja i prirode tih institucija. Tek ćemo vidjeti kako će se, na primjer, učinci pandemije reflektirati na društvene stavove o privatizaciji zdravstvenog sustava. I hoće li se radikalnije promijeniti politički stavovi po tom pitanju. No, pandemija poput ove u sebi nosi “priliku” za dugoročnije promjene. Naime, iskazivanje društvene solidarnosti se odvija po prilično drukčijim principima nego u slučajevima potresa ili poplave. Ne može se izravno pomagati unesrećenima. Ne može se solidarnost iskazivati neposredno. U slučaju pandemije solidarnost se realizira putem društvene distance. I što je najvažnije – ne vidimo odmah učinke našeg solidarnog djelovanja. I možda ih nećemo ni vidjeti. Ali smo poštivanjem uputa, društvenom distancom u obliku samoizolacije, karantene ili najobičnijeg zaobilaženja ljudi dali svoj solidarni doprinos.

Zašto ova razlika možda nosi u sebi veći potencijal za društvene promjene? Zato što je naprosto – dosadnija. Ne postoji nekakav vrhunac vidljivog solidarnog djelovanja nakon kojeg se vratimo normalnim životima. A solidarnost ostaje rezervirana samo za ekstremne situacije. U ovom slučaju solidarnost predstavlja promjenu načina života. Naravno, situacija će se u jednom trenutku normalizirati, ali putanja je sasvim drukčija i nosi u sebi potencijal političke lekcije. Pogotovo u obliku borbe protiv klimatskih promjena. Ona također iziskuje solidarno djelovanje čiji učinci nisu neposredno i odmah vidljivi. I koja upravo zbog toga u priličnoj mjeri priječi nešto snažniju mobilizaciju. Radi se o solidarnosti koja također iziskuje promjenu u načinu života. Ne promjenu individualnog lajfstajla, već promjenu društvenih odnosa u kojima se lajfstajli biraju ili nameću, ovisno o poziciji u društvu.

I zato ostaje nada da solidarnim djelovanjem nećemo samo spasiti ljudske živote već i usvojiti lekcije. I pretvoriti solidarnost u imunitet koji štiti društvo i planet.

Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU