Foto: Sanjin Strukić/FB stranica PIXSELL
Sve ovo može navesti na zaključak da je ustaški narativ prilično normalizovan u savremenom hrvatskom društvu. Istina, možda nije onako pojavno sirov kao devedesetih, ali je potpuno društveno etablirano.
Piše: Sandro Hergić
Prošao je i koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, koji bi se prije mogao nazvati demonstracijom ogromne političke snage koju ovaj pjevač ima. Čitav politički spektar od zelene ljevice (Možemo!), koja suvereno vlada Zagrebom, do desnog centra oličenog u HDZ-u, bio je neobično tih povodom čitavog događaja. Ustvari, jedina osoba iz političkog života koja se javno očitovala protiv održavanja koncerta bila je čelnica Radničke fronte,...
Ilustracija
Ne tražimo ništa više nego što drugi već imaju. Nije ovo nikakva specijalna privilegija. Ne tražimo nikakve posebne uslove. Ne tražimo ništa što već ne postoji za druge. Tražimo samo da budemo jednako priznati, zaštićeni i poštovani kao svi drugi parovi u ovoj zemlji.
Piše: Bojan R.
Moj muž i ja smo se vjenčali u Crnoj Gori. Taj dan bio je ispunjen ljubavlju, srećom i onim posebnim osjećajem kada znaš da si s nekim ko ti je porodica, ne samo u srcu, već i pred zakonom. Kada smo stali pred matičara, osjetili smo ono što bi svaki par trebao da osjeti...
Foto: Unsplash
Neki ljudi pate od fizičkih bolesti, a neki pate od mogućnosti razvoja fizičke bolesti. Ni jednima ni drugima nije lako. Svakoga boli na svoj način. Ovo je tekst o onima koji žive u strahu od bolesti.
Piše: Emina Žuna
Od slučajeva koje sam do sada imala u svojoj privatnoj psihoterapijskoj praksi, izrazito velik broj pripada zdravstvenoj anksioznosti. Često sam znala komentarisati sa kolegama da mi se čini da je nakon korone nastupila pandemija anksioznosti, posebno zdravstvene. Moj dojam nije bio zasnovan samo na subjektivnom iskustvu, nego podaci Svjetske zdravstvene organizacije stvarno upućuju na puno veću globalnu prisutnost anksioznosti u zadnjih...
Foto: Agencije
Za početak rata dovoljna je jedna strana, ali su za završetak potrebne sve strane koje u njemu učestvuju. U posljednjoj krizi na Bliskom istoku, inicijativa je sa Izraela i SAD prešla u ruke Irana
Piše: Richard Haass
Ušli smo u treću fazu trenutne krize na Bliskom istoku. Tokom prethodne dvije - inicijativa je bila u rukama Izraela, a zatim Sjedinjenih Američkih Država. Sada je ona u rukama Irana.
Podsjetimo se toka događaja: u prvoj fazi Izrael, zabrinut zbog toga što se Iran značajno približio stvaranju nuklearnog oružja, napao je iranske vojne objekte, nuklearna postrojenja i vodeće ličnosti. Izraelska vlada, manje spremna...
Foto: Impuls
Kada se govori o studentskim protestima u Srbiji, koji već mjesecima gotovo da parališu državu, u Bosni i Hercegovini nema ni naznaka da bi se nešto slično moglo desiti. Faktori za ovo su mnogostruki i zavise od samog specifičnog (ne) uređenja Bosne i Hercegovine.
Piše: Sandro Hergić
Dok studentski pokret u Srbiji ima konkretan cilj (pozivanje na odgovornost i vanredne izbore), tako nešto u BiH nije moguće upravo zahvaljujući disperziji moći, od koga tražiti odgovornost-kantonalnog, entitetskog ili pak državnog nivoa. Tome treba dodati i potpunu identitarnu fragmentiranost bosanskohercegovačkih studenata i potpuno različite vizije prošlosti, ali i budućnosti države.
Srpski studenti su...
Ako je išta donela, poseta Roda Blagojevića je još jednom pokazala da je ovde sistem (zakon) ono što kaže jedan čovek, ali i da to nikome ne smeta. Pokazala je i da novinarima može da mlati kako ko hoće i da to ni njima ne smeta.
Piše: Milanka Kovačević
Dolazak Roda Blagojevića u Gacko nije imao nikakav javni interes iako je pomno medijski ispraćen. Bila je to privatna poseta za koju su iskorištena javna sredstva u vidu republičkog helikoptera i protokola.
Voleo bi Dodik da je Rod sa bilo kim drugim u rodu, ali je sticaj okolnosti bio takav da je, da...
Foto: Wikipedia
Svi znate onu priču „Car je go“ u kojoj naivno dijete jasno i glasno kaže da ne može da vjeruje kralju, njegovom krojaču i svjetini koja se divi nečemu što ne postoji. On vjeruje svojim očima, a prije svega svom razumu. Na kraju ipak svi shvate da odijelo ne postoji, ali izgleda da se takvi hepiendi dešavaju samo u bajkama.
Piše: Srđan Puhalo
Slična je situacija i sa brojem ubijene djece Sarajeva.
Svakog 5. maja obilježava se Dan ubijene djece Sarajeva, gdje se skoro uvijek od političara, ali i medija može čuti da je za vrijeme opsade tog grada ubijeno 1.601...
O Iranu se intenzivno raspravljalo i na samitu G7 u Kanadi/Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance
Dok bjesni rat na Bliskom istoku, glavne igrače malo zanima šta o tome kažu u Briselu. A tamo se okupljaju šefovi diplomatija članica EU, koji nemaju ni zajednički stav.
Evropska unija (EU) i njeni ministri spoljnih poslova koji se ovog ponedeljka (23. jun) okupljaju u Briselu moraju da se suoče sa gorkom činjenicom: EU može da se trudi koliko hoće da smiri situaciju s Iranom, ali se odluke donose bez njih.
Koliko je ograničen evropski uticaj pokazuje i to što su se još prošlog petka njemački ministar spoljnih poslova...
Foto: picture alliance / SIPA | Arnaud Andrieu
Kolaps konsenzusa o globalnom razvoju ne ugrožava samo napredak – već i mir. EU mora preuzeti lidersku ulogu – ne silom prilika, već promišljenom strategijom.
Piše: Reinhold Brender
Dok svijet sve više tone u nered, temelji globalne saradnje se urušavaju. Poredak zasnovan na pravilima – nekada utemeljen na snažnim multilateralnim institucijama i američkom vodstvu – danas je pod napadom rastućeg autoritarizma, sve intenzivnijeg geopolitičkog rivalstva i obnovljene vojne agresije. Uz povlačenje SAD-a i eskalaciju sukoba, budućnost međunarodnog poretka zavisi od toga hoće li ga drugi akteri uspjeti očuvati.
Ova nestabilnost istovremeno podriva napredak...
Foto: Mohammed Ibrahim
Doba razoružanja je završeno, ali vojne akcije samo povećavaju opasnost umjesto da ukinu prijetnju.
Osamdeset godina nakon što su SAD bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, te četrdeset godina nakon što su se SAD i Sovjetski Savez obvezali smanjiti svoje arsenale, prijetnja nuklearnog rata ponovno je aktualna. Doba razoružanja je završilo, upozorio je ovog tjedna istaknuti thinktank: „Vidimo jasan trend rasta nuklearnih arsenala, zaoštrenje nuklearne retorike i napuštanja sporazuma o kontroli naoružanja“, rekao je Hans M. Kristensen iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.
Devet nuklearnih država svijeta zajedno posjeduju ekvivalent od 145 000 bombi iz Hirošime. Izraelski...
