fbpx

Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka iz Sarajeva, feministička lingvistica i osnivačica udruženja Lingvisti, autorica je priručnika o upotrebi rodno osjetljivog jezika, te pravopisnog priručnika za škole 'Principi prije pravila'.

3ddba639b0978477d19e4a926690cb89 L

piše: Lamija Begagić 

S nama je razgovarala o seksističkoj upotrebi jezika, o žargonu kao prostoru slobode, ali i utočištu patrijahalnog svjetonazora, o načinima kako da nastavno osoblje ne upadne u ideološke, nacionalističke i patrijahalne zamke koje im nastavni planovi podmeću, o tome šta je ideja 'četvrtog programa' u školama u BiH i tko iza nje stoji te o drugim važnim pitanjima o rodu, jeziku, seksizmu i anacionalizmu.

NEDAVNO SI OBRANILA MAGISTARSKU TEZU ROD I UPOTREBA JEZIKA U ŽARGONU. TO, DAKAKO, NIJE PRVI PUT DA SE BAVIŠ RODOM U JEZIKU, DALA SI ZNAČAJAN DOPRINOS KOD NAS JOŠ UVIJEK ZANEMARENOJ DISCIPLINI FEMINISTIČKE LINGVISTIKE KOJA KRITIČKI ISTRAŽUJE ODNOSE MOĆI U DRUŠTVU S OBZIROM NA TO KAKO KORISTIMO JEZIK. NO, ONO ŠTO JE NOVO U OVOM RADU JESTE DA OVAJ PUT PRONALAZIŠ DISKRIMINACIJU, SEKSIZAM, NASILJE NAD ŽENOM U JEZIKU, ALI NE U STANDARDU, VEĆ U ŽARGONU, U ONOM POLJU JEZIKA U KOJEM TO NAJMANJE OČEKUJEMO BUDUĆI DA JE ŽARGON JEDAN VID PLIVANJA MIMO STRUJE, OTKLONA I OTPORA MATRICI.
POKAZALO SE UPRAVO SUPROTNO, KAKO SI NAVELA I U SVOM ZAKLJUČKU, DA ŽARGON JESTE JEZIK KOJI SE IGRA, ALI DA TO NIJE NIKAKVA NAIVNA IGRA JER OSLIKAVA SVE STEREOTIPE U DRUŠTVU. NA KOJE TO NAČINE ŽARGON ODRAŽAVA MUŠKOCENTRIČNI PATRIJAHALNI SVJETONAZOR?

Premisa od koje sam počela jeste da jezik sam po sebi (jezik kao struktura) ne može biti muškocentričan niti seksističan, da seksistična može biti samo upotreba jezika. U standardnom jeziku, seksizam je kad koristite muški rod kao 'generički', kada ženu oslovljavate ili na nju upućujete titulom u muškom rodu, kada ne koristite nastavke za ženski rod kada govorite o grupi žena itd. Dakle, kada jezik koristite da žene učinite nevidljivim. Na raznim radionicama i predavanjima na kojima sam govorila o rodno osjetljivoj upotrebi standardnog jezika, zapanjivala su me pitanja kako se kaže žena sekretar, žena pilot, žena pisac. Kako mislite kako se kaže? Kako vikažete? Zar zaista riječ advokatica mora ući u rječnik prije nego što je počnete koristiti? Klasična kvaka 22: riječ u rječnike standardnog jezika neće ući dok ne bude proširena u upotrebi, a ljudi neće da koriste riječ dok se ne uvjere da je ovjerena tj. da ima potvrdu u rječniku.

Žargon mi je zato bio zanimljiv za istraživanje jer je shvaćen kao prostor slobode u jeziku. U žargonu se igramo i slobodno smišljamo riječi. Nećeš provjeravati u rječniku žargona da li postoji majstorica i zmajica, nego ćeš riječi izmisliti jer ti u tom trenutku baš odgovaraju!

Majstorica 1

S druge strane, tekstovi Rade Borić, Dragane Antonijević ili tekst Eni Buljubašić i Stanislave Nikolić Aras pokazuju kako se tek u žargonu pokazuje sva okrutnost patrijarhalnog svjetonazora koji ženu vidi kao manje vrijednu, nedostojnu muškarca – kao zlo i iskušenje za muškarca. I jezikom igramo rodne uloge, pa žena koja prelazi patrijarhatom uspostavljene okvire postaje kurva, a muškarac peder. Ako ste u društvu na bilo koji način neprilagođeni, kad-tad ćete biti prozvani seljakom ili seljankom. Jednako kao ni standardni jezik, ni žargon, tako, sam po sebi nije muškocentričan ni seksističan, nego se takvim ostvaruje upotrebom.  Seksizam zato trebamo shvatati kao resurs, rezervoar stereotipa, koji svi mi (sve mi) koristimo, ali koji također možemo dovesti u pitanje, ironizirati i prevladati.

ANALIZOM RJEČNIKA ŽARGONA RANKA BUGARSKOG I NARCISA SARAČEVIĆA DOŠLA SI DO PORAZNIH REZULTATA. MOŽEŠ LI NAM NAVESTI NEKE PRIMJERE?

U rječnicima žargona (Saračevićev Rječnik sarajevskog žargona i studija Žargon Ranka Bugarskog samo su ogledni primjeri) muško iskustvo shvata se kao univerzalno pa tako imate odrednice 'glupa osoba' i 'glupa žena', 'ružna osoba' i 'ružna djevojka', i tako dalje: osoba i žena (po sistemu žene i ljudi, gdje se omakne seksizam da žene nisu ljudi).

Druga stvar, koju je i Rada Borić utvrdila pišući na ovu temu, jeste da se čednost kao vrijednost zahtijeva samo kod žena. Analizirala sam 46 sinonima za kurvu kod Saračevića i 56 kod Bugarskog. Nijedan od tih sinonima ne definira se kao 'seksualno aktivna žena' ili 'žena koja profesionalno pruža seksualne usluge', nego (Saračević) podatna, lahka djevojka; prostitutka, bludnica, kurva ili čak (Bugarski) laka ženska, radodajka. S druge strane, frajer, fakin, lola, galeb nisu laki muškarci nego privlačni, seksualno aktivni muškarci. Kod Saračevića se jebačica definira kao 'podatna, lahkadjevojka', a jebač kao 'zgodan, seksepilan muškarac’.

Ženska seksualnost se u patrijarhalnoj kulturi mora držati pod kontrolom, pa i u jeziku. Ako se ne da, frigidna je; ako ima, po društvenim mjerilima, previše partnera, nimfomanka je. Poenta analize jeste da će svaka žena kad-tad u životu biti prozvana kurvom jer će bar jednom u životu prekoračiti zadatu društvenu ulogu. Nisam morala analizirati rječnike, mogla sam otvoriti bilo koji forum, komentare na bilo koji članak koji je napisala neka feministica.

ZANIMLJIVI SU I PRIMJERI KOJE SI PRONAŠLA I U RJEČNICIMA STANDARDNOG JEZIKA, NE ŽARGONA, A TIČU SE OBJAŠNJENJA TERMINA 'ŽENA', A DOTAKLA SI SE I SEKSIZMA U NARODNIM POSLOVICAMA. POSTOJI LI UOPĆE OAZA U JEZIKU U KOJOJ ŽENA NIJE STROJ ZA RAĐANJE, ZLA VJEŠTICA ILI KURVA?

Kurva ili svetica, zavisno od konteksta, kako je već i u popularnoj muzici primijećeno. Rada Borić je analizirala kako se žena definira u rječniku: odrasla osoba po spolu suprotna muškarcu. Zašto se žena mora definirati u odnosu prema muškarcu? Zato što se u patrijarhalnoj kulturi žena i procjenjuje jedino prema muškarcu. On je norma, ona je otklon.

Poslovice su mi poslužile kao potvrda ovog obrasca. One su već prepoznate kao prenosnik mizoginije. U njima se prepoznaje strah od ženske ljepote (Ženi je ljepota oružje), seksualnosti (Ženskoj želji granice nema) i pameti (Ko nauči žensku djecu pisati, kad li tad li moraće se kajati). Ljudsko iskustvo je tu iskustvo muškaraca. U poslovicama žena je vlasništvo muškarca tj. muža, a u žargonu ona je objekt želje. Objekt tamo, objekt 'vamo.

Kada te sljedeći put zovnu djevojčice, malena, bebo u poslovnom kontekstu, u kontekstu gdje bi se očekivala upotreba standardnog jezika, sjetit ćeš se da je i to način da te se vrati na tvoje mjesto. Tako da ne, nema oaze u jeziku dok je same sebi ne oslobodimo.

U RADU SI NAGLASILA DA, IAKO SU RJEČNICI ŽARGONA PRAVLJENI TAKO DA BRIŽLJIVO NJEGUJU STEREOTIPE I ODRAŽAVAJU MUŠKU TOČKU GLEDIŠTA, SAMA UPOTREBA ŽARGONA NIJE RODNO UVJETOVANA. TO TI JE ZAPRAVO BILA I JEDNA OD GLAVNIH TEZA: POKAZALA SI DA ŽENE KORISTE ŽARGON JEDNAKO KAO I MUŠKARCI I DA JE DOŽIVLJAVANJE ŽARGONA KAO 'FRAJERSKOG GOVORA' ZAPRAVO JOŠ JEDAN STEREOTIP. KAKO SI DOŠLA DO TIH ZAKLJUČAKA, ŠTO JE POKAZALA ANKETA KOJU SI RADILA ZA POTREBE IZRADE SVOG RADA?

Anketu sam namjerno napravila tako da pokriva stereotipno shvaćene ženske sfere: svakodnevnica (odjeća, obuća, tamponi i ulošci itd.), opisivanje i ogovaranje drugih (da provjerim koji se žargonizmi koriste za npr. pametnog muškarca, koji za pametnu ženu, a koji su rodno neutralni) te seksualnost. Pokazalo se da žene koriste žargon (hipoteza je morala biti tako banalno postavljena!), da upotreba žargona, kao što je primijećeno općenito za žargon, zavisi od situacije, sagovornika/ca i namjere koja se želi postići. Naprimjer, ispitanice su govorile da sise i sisnjak koriste u sveženskom društvu, dok u miješanom koriste grudi i grudnjak. Kad se zezaju, reći će sisodrž ili grudobran. Otkrila sam cijelo jedno blago žargonizama u stvarima koje svakodnevno koristimo.

Muška tačka gledišta očigledna je kod žargonizama u rječnicima iz sfere seksualnosti. Iako je široko rasprostranjena žargonska frazema došla tetka iz Njemačke, tetke i tetkice u rječniku žargona gdje se daju sinonimi za menstruaciju nema. U žargonizmima kao crveni karton, barikada, tehničke smetnje iščitavamo mušku perspektivu da je menstruacija vrijeme kada je žena muškarcu seksualno nedostupna. Krvnik, krvoproliće i krvoliptanje ne moram ni komentirati.

KAKVA SU TVOJA ISKUSTVA STUDIRANJA, KOLIKO SE O OVIM PITANJIMA I PITANJIMA IZ DOMENE FEMINISTIČKE LINGVISTIKE I STILISTIKE UOPĆE BAVI TIJEKOM STUDIJA, DODIPLOMSKOG I POSTDIPLOMSKOG?

U praksi, na dodiplomskom studiju (BHS jezik) spomena o feminističkoj lingvistici nije bilo. Na postdiplomskom stidljivo. Imali smo jedno predavanje Spol i jezik. Spol, pošto je rod gramatička kategorija, je li. E, na tom času smo prvi put raspravljali o rodno osjetljivom jeziku. Kolega muški generički, ja šta ćemo s kongruencijom; kolega kose crte su nezgrapne i teško se čita, ja navika je čudo. Itd. Pri tome, on je igrao ulogu Naučnika, ne obraćajući se meni i ne gledajući me u oči, onako baš demonstrirajući moć. Profesor je sve to tako objektivno saslušao, ne zauzimajući nijednu stranu. U praksi, naravno, razloga da se počnem baviti feminizmom i feminističkom lingvistikom bilo je i previše.

pilot2Fkinjaministar2Frica

MADA SI ODBRANILA RAD NA NAVEDENU TEMU, IMENOVANA SI U ZVANJE MAGISTRA LINGVISTIČKIH NAUKA, NE MAGISTRICE, TAKO TI STOJI I NA DIPLOMI?

Da, prije osam godina dobila sam diplomu na kojoj piše profesor, ove godine stekla sam zvanje magistar. Takva se diskriminacija u pravilniku o akademskim titulama i zvanjima u Kantonu Sarajevo iz 2008. godine pravda suludim, ideološkim 'objašnjenjem': Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom Pravilniku podrazumijeva uključivanje oba roda.

UPRAVO JE TO UKAZIVANJE NA POTREBU ZA RODNOM SENZIBILIZACIJOM JEZIKA NA NEKI JE NAČIN TVOJA MISIJA KOJOM SE VRLO OZBILJNO BAVIŠ POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA. SA KOLEGICOM JASMINOM ČAUŠEVIĆ PRIJE PET GODINA OBJAVILA SI VRLO DOBAR I KORISTAN PRIRUČNIK NAČINI ZA PREVLADAVANJE DISKRIMINACIJE U JEZIKU U OBRAZOVANJU, MEDIJIMA I PRAVNIM DOKUMENTIMA. KAKO TI SE ČINI OVO PITANJE DANAS U ODNOSU NA VRIJEME PRIJE PET GODINA KADA STE OSJETILE POTREBU IZDATI PRIRUČNIK?

Priručnik je pokrenuo neke dobre stvari. Na inicijativu zastupnice Ismete Dervoz, Parlamentarna skupština BiH je u svoj rad uvela rodno osjetljivu upotrebu jezika. Sada zajedno sa Jasminom Čaušević i Sarajevskim otvorenim centrom radimo na tome da i niži nivoi vlasti preuzmu isti model.

Moram reći da je za ovih pet godina rodno osjetljiv jezik postao više tehničko nego ideološko pitanje. Ne moram više toliko objašnjavati zašto je važno žene imenovati u ženskom rodu i ne podrazumijevati ih u muškom. Komentari koje dobijam na predavanjima iz publike više se tiču togakako to provesti u praksi.

KOLIKO JE SITUACIJA U BIH DRUGAČIJA OD ONE U HRVATSKOJ I SRBIJI PO OVOM PITANJU? MADA JE SRPSKA LINGVISTICA SVENKA SAVIĆ PIONIRKA U JUGOSLOVENSKOJ LINGVISTICI KOJA JE PITANJA PODRAZUMIJEVANJA ŽENE U GENERIČKOM MUŠKOM RODU PROBLEMATIZIRALA JOŠ DEVEDESETIH, U PRAKSI STVARI JOŠ UVIJEK NISU NA ZAVIDNOM NIVOU.

U Hrvatskoj je to pitanje odavno riješeno, titule i zvanja na diplomama su u ženskom rodu, zastupnice su zastupnice, predsjednica je predsjednica. U Srbiji još uvijek prevladava tradicionalistička, strukturalistička muškogenerička struja uprkos višedecenijskom zalaganju profesorice Svenke Savić.

U Crnoj Gori su donijeli zakon o rodno osjetljivoj upotrebi jezika! Nažalost, ali očekivano, osuđen na neprovođenje. Uostalom, diskriminaciju treba ukinuti, ali novčano kažnjavanje ljudi zbog upotrebe jezika nije način.

KOLIKO PRATIŠ NAČINE NA KOJI SE OVA PITANJA RAZVIJAJU U DRUGIM SVJETSKIM JEZICIMA, POPUT ENGLESKOG, FRANCUSKOG ILI NJEMAČKOG?

U engleskom, francuskom i njemačkom jeziku o tome se više ne govori. To se podrazumijeva. Sada se govori o načinima da se prevlada prikriveni seksizam. Onaj što se krije u šalama, ironiji, nekritičkom prenošenju tuđih riječi. Razliku između direktnog i indirektnog tj. prikrivenog seksizma pokazao nam je kardinal Vinko Puljić izjavom da žene trebaju paziti da ne postanu štrace. To je direktni seksizam jer je štraca pogrdna riječ čije značenje podrazumijeva da se žena haba, prlja, troši predbračnim seksom. Onda su uslijedile sjajne reakcije Je suis štraca. Parodijom se ismijao koncept čuvanja čistoće. Kardinal je shvatio, ili mu je skrenuta pažnja, da je štraca politički nekorektna riječ pa se ispravio. Ponijelo ga. Mislio je da moramo čuvati dostojanstvo žena. Seksizam nije samo u pogrdnim riječima. Ko mora čuvati dostojanstvo žena? Mi? Društvo da čuva dostojanstvo žena? Obezličavanjem konstrukcije prikrio je seksizam. Ispričao se, ali je istu stvar ponovio.

13178766 474722109387988 1348306710746542032 n

JEDNA SI OD OSNIVAČICA I IZVRŠNA DIREKTORICA UDRUŽENJA 'LINGVISTI' U KOJEM STE NEDAVNO POKRENULE SERIJU JAVNIH PREDAVANJA NAZVANIH 'NEĆE JEZIK NEGO PRAVO' NA KOJIMA GENERALNO PROGOVORATE O AKTIVIZMU U JEZIKU, NE SAMO NA PLANU ZAUSTAVLJANJA RODNE DISKRIMINACIJE. O ČEMU SE RAZGOVARALO NA PREDAVANJU 'JEZIK I ANACIONALIZAM U ŠKOLI'?

Na predavanju smo razgovarali o načinima da nastavnice i nastavnici ne upadnu u ideološke, nacionalističke, patrijarhalne zamke koje im postavlja plan i program. U BiH postoji plan i program na bosanskom jeziku, plan i program na hrvatskom jeziku i plan i program na srpskom jeziku. To jeoprano zahtjevom naroda da djeca pohađaju školu na svom jeziku. Istraživanja (Čemu učimo djecu, doktorat Nenada Veličkovića i njegova knjiga 'Školokrečina') pokazuju da iza tog zahtjeva stoji potreba za svojim sadržajima (čitaju se svoji pisci, veličaju se svoji narodni junaci, njeguje se ljubav prema svom narodu, i sve to na čistom svom standardnom jeziku).

Rezultat su famozne dvije škole pod jednim krovom odnosno aparthejd djece u školama u mjestima sa hrvatskom većinom i bošnjačkom manjinom. U Republici Srpskoj, u mjestima sa bošnjačkom manjinom (povratnicima), bošnjačka djeca ili uče po srpskom planu i programu ili imaju razrede u kojima se uči po paralelnom sistemu. Pošto je nacionalistička matrica jezik = narod, srpski (kao uostalom i hrvatski) nacionalizam zahtijeva paralelizam da se jezik Bošnjaka zove bošnjački. Iza toga stoji strah od unitarizacije Bosne i Hercegovine od strane Bošnjaka. Zato sada ne priznaju bosanski jezik nego ga zovu, pozivajući se na Ustav RS-a, jezik bošnjačkog naroda. Pa sada, najnovije, hoće djeci da pišu u svjedočanstvima koju su ocjenu dobila iz Jezika bošnjačkog naroda!

JE LI ALTERNATIVA TOME IDEJA 'ČETVRTOG PROGRAMA' KOJU JE UPRAVO NA TOM PREDAVANJU IZNIO JEDAN OD TVOJIH SAGOVORNIKA, DR. NENAD VELIČKOVIĆ?

Da. Četvrti program mogao bi biti alternativa ovim trima: ni bošnjački, ni hrvatski, ni srpski. Anacionalna škola. Ona koja neće indoktrinirati djecu, čiji cilj neće biti učiti djecu partikularnim nego univerzalnim vrijednostima. Uskoro izlazi novi broj Školegijuma, u kojem će biti najava četvrtog programa. Suština je u tome da su bosanski, hrvatski i srpski standardne varijante jednog jezika (uz crnogorski!) i da nema razloga razdvajati djecu na osnovu toga što od jednih norma zahtijeva da pišu opći, a od drugih opšti. U anacionalnoj nastavi jezik se može predavati tako da uključi sve tri perspektive, plus perspektivu ostalih – onih koji se nacionalno ne određuju. Cilj nastave književnosti nije da djeca pročitaju nacionalni kanon nego da steknu neke vještine i usvoje univerzalne vrijednosti. Stoga taj četvrti program neće imati spisak lektire. Kako je Nenad Veličković komentirao na predavanju, to je lekcija iz rasprava oko reforme obrazovanja u Hrvatskoj.

PRISUSTVOVALI SMO NA NAVEDENOM PREDAVANJU I JEDNOJ 'SITUACIJI'. JEDAN MUŠKARAC IZ PUBLIKE ODLUČIO JE POSTAVITI PITANJE TEBI ILI TVOJOJ SAGOVORNICI, NO, PRIJE PITANJA SAMOG, IMAO JE POTREBU PITATI VAS JESTE LI GOSPOĐE ILI GOSPOĐICE. U SVOM MAGISTARSKOM RADU SPOMENULA SI DA SU PITANJA OSLOVLJAVANJA ŽENA TITULAMA KOJE UKLJUČUJU POZNAVANJE NJENOG BRAČNOG STANJA U ENGLESKOM JEZIKU RIJEŠENA JOŠ OSAMDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA. I U SVOM PRIRUČNIKU O RODNO OSJETLJIVOJ UPOTREBI JEZIKA DALA SI PREPORUKU ZA RJEŠAVANJE OVOG PITANJA U JAVNOJ I SLUŽBENOJ KOMUNIKACIJI KOD NAS. KAKAV JE TVOJ STAV O GOSPOĐAMA I GOSPOĐICAMA I KAKO SI ODGOVORILA GOSPODINU IZ PUBLIKE?

Kad me u poslovnom kontekstu pitaju Izvinite, gospođa ili gospođica, ja ponovim svoje ime. Kad se to desi u javnom kontekstu kakav je tribina ili intervju za TV, onda zamolim sagovornika da ne traži od mene da se izjašnjavam da li sam udata ili ne, jednako kao što to ne bi tražio od mojih sagovornika jer nije primjereno kontekstu (ogledni primjer seksizma!). Ja to vidim kao aktivistički, prosvjetiteljski čin. Ovaj gospodin se našao uvrijeđenim, komentirao je da je samo htio biti pristojan i demonstrativno napustio događaj iako je već bio kraj.  Kao što smo to u priručniku objasnile, gospođica implicira da je žena neudata. I mlada. A u javnom, poslovnom ili kakvom drugom kontekstu obje kvalifikacije unižavaju ženu, jer u patrijarhalnom društvu bračni status donosi prestiž jednako kao i godine.

U engleskom se koristi neutralno Ms, a Miss je izbačeno iz upotrebe. U njemačkom vas niko ni u šali neće osloviti sa Fräulein.

43 Madam or miss

'PRINCIPI PRIJE PRAVILA' – TAKO SE ZOVE ŠKOLSKI PRAVOPISNI PRIRUČNIK KOJEG POTPISUJEŠ SKUPA SA KOLEGICOM KLAUDIJOM MLAKIĆ VUKOVIĆ. ŠTA ZNAČI OVA ZANIMLJIVA IGRA RIJEČI U NASLOVU PRIRUČNIKA, KOLIKO SU ZAISTA VAŽNA PRAVILA, A KOLIKO PRINCIPI NA KOJIMA PRAVILA POČIVAJU? IMA LI, U NASTAVI MATERNJEG JEZIKA, PRINCIPA ILI VLADA TEROR PRAVILA KOJA DJECA UČE NAPAMET?

To smo napisale u uvodu: pravila i izuzeci se uče i zaboravljaju, principi ostaju. Toliko se priča o izuzecima da dvadeset godina nakon škole sumnjaš u svaku riječ koju napišeš nije li izuzetak. Redovno od raznih ljudi dobijam pitanje zar nije podpredsjednik izuzetak. Nije, ds jeste, ali potpnije. Važno nam je bilo da zainteresiramo đake za jezik, da prvo postavimo pitanje otkud veliko slovo kao konvencija, šta znači u različitim jezicima pa tek onda šta znači u BHS jeziku. Za različita pitanja postoje različita pravopisna rješenja. Na kraju smo vizuelno odvojile za koja rješenja se koji pravopis odlučio (kako B, kako H, kako S). Kada tako postavite stvari, jasno vidite da je pravopis dogovor. Cilj nastave jezika trebao bi biti osposobiti mlade ljude da razmišljaju o svom jezičkom izboru, a ne da se slijepo drže norme. To je pretpostavka za kritičko mišljenje i za preuzimanje odgovornosti za izgovorenu riječ. Pošto nije klasičan pravopis, naš priručnik neće zastarjeti. Principi će važiti i kad se svi pravopisi promijene.

Voxfeminae

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU