fbpx

karta svijeta novac foto Christine Roy

Foto: Christine Roy

Možda vam se od cifara u ovom članku zavrti u glavi. Ali, ne moramo razumjeti svaku od izloženih shema niti pratiti cifre nepojmljive normalnom čovjeku. Suštinu je lako shvatiti: kad bi se svim milionerima i milijarderima svijeta uveo globalni porez na bogatstvo, godišnje bi se ubiralo preko 2,5 biliona USD. Dva i po miliona miliona američkih dolara! Dovoljno da na svijetu više ne bude gladi i da se finansiraju rješenja klimatske krize. U ovom poretku to ostaje utopija, ali vrijedi znati da novca ima, samo što ne ide na ono što je društvu istinski potrebno. (@RiD)

Iako globalni porez na bogatstvo ostaje politički nedostižan, o njemu svakako vrijedi razmisliti. Konačno, globalni porezni sporazumi već imaju presedan u postojećim ugovorima. No, što je još važnije, postoje i kritički uvidi koje treba prikupiti u osmišljavanju i planiranju takvog poreza.

Te uvide istražili su Omar Ocampo i Chuck Collins (Institut za političke studije) u saradnji s Oxfamom, Patriotic Millionaires (Patriotski milioneri) i Fight Inequality Alliance (Savez za borbu protiv nejednakosti). Rezultat je Izvještaj: Oporezivanje ekstremnog bogatstva (Taxing Extreme Wealth) koji, između ostalog, donosi detaljnu analizu svjetskih milijardera i multimilionera – otkrivajući ne samo obim bogatstva od kojeg zastaje dah, nego i vrste inicijativa koje bi se mogle finansirati globalnim porezom na bogatstvo.

O ovom izvještaju i njegovim nalazima s Ocampom i Collinsom razgovara Jakobinov Luke Savage.

LS: Izvještaj uključuje zapanjujuće činjenice o obimu nejednakosti bogatstva – kako na globalnom nivou, tako i u pojedinim zemljama. Ali prije no što dođemo do iznijetih nalaza, želim pitati o samim proračunima. Odakle su vaši podaci i koji je bio opseg vaše analize?

OO: Ovaj izvještaj je jedinstven po tome što istražujemo nivo bogatstva ispod nivoa milijardera. O bogatstvu milijardera, u SAD-u i širom svijeta, znamo mnogo zahvaljujući Forbesu i Bloombergu i njihovim pravovremenim procjenama bogatstva. Ali to nije slučaj s ostatkom klase ultravisoke neto vrijednosti, onima s bogatstvom od preko pet miliona dolara, ili preko 50 miliona dolara.

Na primjer, procjenjujemo da na svijetu ima više od 183.000 ljudi s bogatstvom od preko 50 miliona dolara, a njihovo ukupno bogatstvo iznosi 36,4 biliona dolara. A primjenjujemo porez na bogatstvo sličan onom koji zagovara Elizabeth Warren, progresivni porez na bogatstvo s višim stopama za milijardere.

Prikupljanje podataka za ovaj izvještaj ugovorili smo s Wealth-X, privatnom firmom za istraživanje bogatstva koja je izgradila prilično značajnu globalnu bazu podataka o bogatim pojedincima. Njihovi glavni klijenti su neprofitne organizacije i velike dobrotvorne organizacije koje se bave prikupljanjem velikih sredstava, kao i kompanije koje multimilionerima i milijarderima prodaju luksuznu robu.

LS: U Izvještaju procjenjujete da bi se globalnim porezom na bogatstvo svjetskih milionera i milijardera svake godine moglo prikupiti nešto više od 2,5 biliona dolara. Kako ste tačno došli do te brojke i kako bi vaš teoretski porez na bogatstvo izgledao u praksi?

CC: Pregledali smo globalne podatke i fokusirali se na 70 zemalja u kojima se ostvaruje 98% globalnog BDP-a. Mnoge zemlje nemaju poreske izvještaje ni procjene privatnog bogatstva. Ali mislimo da smo uključili većinu svjetskih multimilionera i milijardera.

Primijenili smo nekoliko različitih formula poreza na bogatstvo, ali u Izvještaju razmatramo samo dvije. Prva primjenjuje godišnju poreznu stopu od 2% na bogatstvo između 5 i 50 miliona dolara, 3% na bogatstvo između 50 miliona i milijardu dolara i 5% na bogatstvo preko milijarde dolara. Po tim stopama bi se prikupilo 2,5 biliona dolara.

Druga stopa poreza na bogatstvo usmjerena je na agresivnije smanjenje bogatstva milijardera, s godišnjom poreskom stopom od 10%. S tom stopom bi se prikupilo gotovo 3,6 biliona dolara godišnje, a samo u SAD-u 1,34 biliona dolara. Ali razmotrili smo i veće stope i koliko bi se njima moglo prikupiti.

Evo nekoliko statističkih podataka koji su nam bili zanimljivi:

- 3,6 miliona ljudi na svijetu ima bogatstvo od preko 5 miliona dolara; ukupno 75,3 biliona dolara.

- 1.436.275 ljudi na svijetu posjeduje neto bogatstvo od 5 miliona dolara ili više; ukupno 28 biliona dolara.

- U SAD-u ima 63.505 pojedinaca s 50 miliona dolara ili više; ukupno 12,8 biliona dolara.

- Između 2016. i 2021. godine, u SAD-u je broj pojedinaca s bogatstvom od preko 50 miliona dolara porastao s 37.140 na 63.505, a njihovo ukupno bogatstvo poraslo je s 8,4 biliona na 12,8 biliona dolara, što je povećanje od 51,84%, prilagođeno inflaciji.

LS: Možda najvažniji zaključak Oporezivanja ekstremnog bogatstva ima veze sa onim što bi globalni porez na bogatstvo zapravo mogao platiti. Možete li nam dati sažetak tih nalaza? Šta bi godišnji prihod od 2,5 biliona dolara zapravo mogao platiti?

OO: Procjenjujemo da je 2,5 biliona dolara dovoljno da se iz siromaštva izvuče 2,3 milijarde ljudi, proizvede dovoljno vakcina za cijeli svijet i pruži univerzalna zdravstvena i socijalna zaštita za sve građane zemalja s niskim i nižim srednjim prihodima – po procjenama oko 3,6 milijardi ljudi.

Prema Svjetskoj banci, oko 3,3 milijarde ljudi živi ispod granice siromaštva (5,50 dolara dnevno). Izvlačenje iz siromaštva koštalo bi u prosjeku 901 dolar po osobi. Što se tiče vakcina, cijepljenje protiv COVIDa-19 koštalo bi 27,8 milijardi dolara. Univerzalna socijalna i zdravstvena zaštita koštali bi po procjenama 440,8 milijardi dolara. Toliko je 2020. godine trebalo da se premosti finansijski jaz za ostvarivanje univerzalne socijalne zaštite i zdravstvene skrbi za zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom.

[…] Pokušavali smo u pojedinim zemljama utvrditi kako bi se u svakoj od njih porezni prihodi mogli rasporediti prvenstveno s ciljem proširenja javnog zdravstvenog sistema. Ta Informacija uključuje podatke za svaku od 44 zemlje posebno.

LS: Ovaj izvještaj očito spada u domen utopije. Što će reći: trenutno nam nedostaje globalna institucionalna infrastruktura neophodna za uvođenje svjetskog poreza na bogatstvo, a o neophodnoj ravnoteži snaga da i ne govorimo.

Ali se zapravo radi o političkim preprekama, a ne o tehničkim problemima. Dakle, na stranu kako bismo to postigli, jeste li razmišljali o tome kako bi globalni porez na bogatstvo teoretski mogao funkcionirati u praksi? Kakva bi nam buduća institucija (ili institucije) bila potrebna?

CC: Iako nema centralne globalne poreske uprave, ima načina da se nacionalne države dogovore o paralelnim politikama. Na primjer, nedavno smo vidjeli da je 136 zemalja usvojilo sporazum o uvođenju globalne stope poreza na dobit, od najmanje 15%. To će, jednom kada se implementira, obeshrabriti multinacionalne korporacije u podjarivanju zemalja da se utrkuju u smanjenju poreza.

Teško je zamisliti da pojedine zemlje popuštaju pred globalnim poreznim vlastima (pokušajte to provući u Senatu SAD-a!), ali s rastućim globalnim pritiskom za rješavanje ekstremne nejednakosti i izbjegavanja poreza milijardera, da se zamisliti proces sličan ovome koji je doveo do globalnog minimalnog poreza na dobit. Sličan sporazum mogao bi ujediniti zemlje da oporezuju, simultano, ekstremne koncentracije bogatstva i umanjuju bogatstvo i moć milijardera. Isti međunarodni porezni sporazum trebao bi obustaviti sistem skrivenog bogatstva, otežati klasi milijardera da bogatstva sakriva u trustovima, offshore poreznim oazama i anonimnim lažnim kompanijama.

IZVOR: Jacobin

S engleskog prevela: M. Evtov

rijecidjelo.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU