Foto: AFP
Zemlje u razvoju će ove godine platiti rekordnih 22 milijarde dolara, uglavnom povezanih s kreditima iz kineske inicijative ‘Pojas i put’, a mnoge su zemlje zadužene i kod privatnih zapadnih kreditora.
Piše: Alex Kozul-Wright
Mnoge od najsiromašnijih zemalja svijeta trebale bi 2025. godine otplatiti rekordni dug Kini po kreditima odobrenim prije 10 godina, na vrhuncu pekinške inicijative Pojas i put, pokazao je izvještaj think tanka Lowy Institute sa sjedištem u Sydneyu.
U okviru inicijative Pojas i put, državnog programa ulaganja u infrastrukturu pokrenutog 2013. godine, Peking je posudio milijarde dolara za izgradnju luka, autocesta i željeznica koje će povezati Aziju, Afriku i Ameriku.
No, novo...
Foto: Direkt
Bosna i Hercegovina je ove godine pala na 86. mesto na svetskoj rang-listi medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF). Ocena stanja – problematično. Iza brojeva, bodova i formulacija, kriju se konkretne sudbine i svakodnevne borbe onih koji se još usuđuju nazvati novinarima. Kako izgleda živeti i raditi u medijima u zemlji u kojoj sloboda izražavanja nije više nedostižni ideal nego misaona imenica?
Piše: Milanka Kovačević
Za troje novinara iz različitih delova zemlje – Anamariju Zadro i Kristinu Perić iz Mostara, te Vladimira Kovačevića iz Banjaluke – stanje slobode medija je mnogo više od brojke u globalnom indeksu. To je svakodnevna...
Foto: hercegovina.info
Parlamentarna skupština BiH imenovala je Vjekoslava Čerkeza za člana Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, uprkos tome što je on u isto vrijeme zaposlen u HT Eronetu, telekom operateru koji posjeduje više dozvola izdatih od strane RAK-a.
HT Eronet je jedan od tri telekomunikacijska operatera u BiH čiji većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH, te je nosilac dozvola za fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i druge usluge koje izdaje RAK BiH, zbog čega se Čerkez imenovanjem u Vijeće našao u direktnom sukobu interesa koji je definisan Zakonom o komunikacijama BiH i Etičkim kodeksom same Agencije.
Ovo znači da, kao član Vijeća...
Foto: Teror rata/Associated Press
Priča o Napalm djevojčici ukazuje na nemoral svjetskih agencija i zaboravljene lokalne fotografe u ratnom novinarstvu
Piše: Mladen Pikulić
Teror rata, poznatija i kao Napalm djevojčica, naziv je fotografije spaljene djevojčice pogođene napalm bombom tokom Vijetnamskog rata. Fotografija je snimljena 8. juna 1972. godine, a naredne, 1973, osvojila je nagradu World Press Photo, kao i Pulitzerovu nagradu. Izvorni potpis ispod fotografije glasi: “Phan Thị Kim Phúc (u sredini) bježi s drugom djecom nakon što su južnovijetnamski avioni greškom bacili napalm na južnovijetnamske vojnike i civile.”
Koliko je miliona takvih “grešaka” bačeno na nedužne civile, teško je utvrditi. Svojom strahotom...
Foto: Fena
Gost Podcasta je Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja istraživačkih medija Umbrella.
Razgovaramo o ugrožavanjima slobode govora i političkim pritiscima, zastrašivanjima i prijetnjama novinarima te kako osigurati zaštitu novinara i sistemsko, institucionalno postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima. Članice udruženja Umbrella su portali Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno net, Fokus.ba, Žurnal.info.
https://www.youtube.com/watch?v=MO6mtWdwr-w
Foto: Općina Hadžići
Hamdo Ejubović tužio je za klevetu dvojicu građana u privatnoj parnici jer su pisali o njemu, ali je troškove sudskih taksi platio iz budžeta Općine Hadžići, otkriva Detektor. Iako ova općina ima svoje pravobranilaštvo, nekoliko hiljada maraka plaćena je advokatica koja Ejubovića zastupa u tužbama protiv građana.
Kada je Emira Morinu iz Hadžića bivši načelnik Hamdo Ejubović tužio za klevetu zbog objava na Facebook profilu, ovaj građanin je objavio fotografiju ugovorenog posla s Portala javnih nabavki o isplati 6.000 maraka privatnoj advokatskoj kancelariji za pravno savjetovanje i zastupanje.
“Ja se nadam da to nije novac sa kojim Hamdo Ejubović...
Foto: Joshua Fuller/ Unsplash
U Federaciji BiH oko 50 mladih godišnje napušta sistem brige i suočava se s problemima poput pronalaženja stana, posla, ali i nedostatka institucionalne podrške.
Piše: Merima Hrnjica
Amina* ima 23 godine, završila je fakultet, magistrirala i obavlja pripravnički staž u jednoj javnoj instituciji. Vrijeme joj je da se osamostali, nađe stan i počne planirati svoju budućnost kao samostalna mlada žena.
Ipak, još ne može.
Ona nema stan, a ni stabilna primanja koja bi joj mogla osigurati plaćanje rente po tržišnim cijenama. Pripravnički staž joj se završava u septembru, nakon čega ne zna da li će imati posao i od čega...
Viaduct - navodna lokacija u Portorožu
Od 1. marta do 2. juna dug prema slovenačkoj tašna-mašna firmi „Viaduct“, po osnovu kamata, povećan je za 1.721.998,68 KM. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju. Za 9. juni zakazano je javno saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca, a istog dana i UIO BiH će otvoriti ponude za kupovinu zgrade u Banjaluci. Tri dana kasnije i Sud BiH će održati javnu raspravu u predmetu protiv prvostepeno presuđenog Milorada Dodika.
Piše: Žana Karić Gauk
Bosna i Hercegovina još nije izmirila dug po arbitražnoj presudi...
Foto: Freepik
Kasna dijagnoza i utjecaj rodne pristranosti na naše mentalno zdravlje
Piše: Sonia Quinche
Agathe me čekala na vratima. Kao i uvijek, kasnila sam. Dok sam prala zube, uzela sam torbu iz sobe i sjetila se da prije odlaska želim očistiti neku prljavštinu koju sam vidjela dok sam se brinula o biljkama. Žureći i s Couto pastom za zube koja mi je curila iz kuta usana, potrčala sam niz stepenice. Držala sam četkicu za zube u ustima kako bih mogla uzeti metlu u desnu ruku, a lopaticu za smeće u lijevu, i otišla gore brzo očistiti. Agathe me pogledala, iznenađena, ali...
Foto: Elena Leya /Unsplash
Ispovijest djevojke iz Mostara otkriva kako poremećaji ishrane nisu hir, već vapaj za razumijevanjem i podrškom
Piše: Samra Iskrić
„Miris dezinfekcije u zraku bolnice u Mostaru bio je oštar, gotovo opipljiv. Miješao se s teškom tišinom koja je pritiskala moja leđa dok su me roditelji posmatrali. Njihova lica, iskrivljena brigom, odražavala su upute doktora, riječi koje su zvučale kao strani jezik mojoj unutrašnjoj muci. Svaki obrok, svaka vaga, svaki kontrolni pogled bio je poput reza, udaljavao me sve više od istinskog razumijevanja. Nisam znala tada da će tek svjetlost Zagreba, dopirući kroz prozor Klinike Sveti Ivan, donijeti onu...
