Foto: Freepik
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske saopštilo je danas da nije dalo saglasnost Gradu Banjaluka, niti banjalučkim školama, za uvođenje školskih uniformi u osnovnim školama na području grada.
Naveli su da se Grad Banjaluka ranije obratio Ministarstvu inicijativom za realizaciju pilot-projekta uvođenja školskih uniformi, ali da je Ministarstvo ukazalo na potrebu da se inicijativa dodatno obrazloži sa aspekta pedagoške opravdanosti, načina realizacije, finansiranja i evaluacije projekta.
– Do danas Ministarstvu nije dostavljena dopunjena dokumentacija kojom bi bili otklonjeni uočeni nedostaci. S obzirom na to, Ministarstvo nije dalo saglasnost za uvođenje školskih uniformi, te pozivanje savjeta roditelja i odjeljenja na izjašnjavanje o...
Početkom marta 2024. godine tadašnji premijer Republike Srpske Radovan Višković potpisao je memorandum o razumijevanju sa „Masko grupacijom“ iz Saudijske Arabije za projekat solarne elektrane u Bijeljini. Ipak, do danas taj projekat nije realizovan, panela nema, a nema ni Saudijaca.
Solarne elektrane su trebalo da se grade u selu Hase, pet kilometara od Bijeljine, na lokaciji koju je koristio nekadašnji „Radio Jugoslavije“ i koja je u vlasništvu Republike Srpske, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske. Najavljena elektrana trebalo je da bude kapaciteta oko 70 megavata, a vrijednost projekta procjenjena je na preko 100 miliona KM.
Međutim, na terenu se ništa se ne...
Foto: Impuls
Federacija BiH već gotovo dvije decenije nema zakon o šumama iako se on najavljuje u svakom mandatu. Kantoni imaju svoje, a problema ne manjka.
Federacija Bosne i Hercegovine i dalje nema zakon o šumama. Nema ga skoro dvije decenije. Pitanje nije samo zašto u šumi zakona fali onaj o šumama, nego kome odgovara da ga nema?!
Kantoni po svome
Šume imamo, i to kakve. Nestaju u plamenu, sijeku se ilegalno, njima gazduje ko hoće, a zaštita često zakaže onda kada je najpotrebnija. Ali, još ih imamo. U međuvremenu, kantoni vode svoju šumsku politiku. Devet je kantonalnih zakona, a krovnog zakona na...
Foto: Pexels
Psihoterapija je široko područje. Ovisno o stanju i njegovoj težini, terapeuti se oslanjaju na razne pristupe. Za pacijente to često znači suočavanje s nekoliko akronima. Evo pregleda pet uobičajenih metoda i situacija u kojima se koriste.
Piše: Elena Hartmann
Kao i mnoge druge specijalizovane oblasti, psihoterapija je puna akronima – EMDR, DBT, ACT, itd. – koji mogu djelovati zbunjujuće. Čovjek bi pomislio da se oni potpuno razlikuju jedni od drugih i da predstavljaju alternativu kognitivno-bihejvioralnoj terapiji (CBT) i psihodinamskoj terapiji (PDT), dvjema najistaknutijim psihoterapijama.
Ipak, nije tako. Oni su uglavnom gradivni blokovi, slikovito rečeno, koje psihoterapeuti mogu kombinovati kako bi lakše...
Foto: Dženat Dreković /CIN
Na području deponije „Rača” u Zenici lokalne firme ilegalno iskopavaju ugalj, ostavljajući iza sebe devastirano zemljište i ostvarujući milionske prihode od prodaje. Nadležni ne pokazuju interes da zaustave nezakonitu eksploataciju koja je odnijela živote nekoliko kopača uglja.
Piše: Dženita Čolak/ CIN
„Pazite, tamo to Bugari čuvaju puškama“, riječi su kojima su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) mještani okolnih naselja opisivali područje industrijske deponije „Rača“ u Zenici. Bugarima nazivaju kopače na deponiji, mještane obližnjeg naselja Gradišće.
U ovom kraju Zenice godinama se vrši masovna ilegalna eksploatacija uglja, bez gotovo ikakve reakcije nadležnih. Bez koncesije i dozvola lokalni poduzetnici mašinama...
Foto: Ivan Aleksić/Unsplash
Ideja je bila da se direktorima srednjih i osnovih škola u ZDK omogući da kandidatima dodjeljuju do 10 bodova, čime bi direktno uticali na konkursne liste. Znajući sistem izbora stranački podobnih rukovodilaca, time bi se dodatno „zacementirao“ daljnji izbor kandidata sukladno stranačkim preferencijama.
Piše: A. Gutić
Nova školska godina počinje naredne sedmice, a prosvetni radnici u Zeničko-dobojskom kantonu još uvijek čekaju okončanje konkursne procedure. Liste su oformljene, prvorangirani kandidati su obaviješteni o prijemu i sada slijedi onaj završni dio. To podrazumjeva da, ukoliko je neki kandidat prvorangirani na konkursu u nekoliko školskih ustanova, treba izabrati koji posao prihvata.
Tamo gdje...
Foto: Direktno
Država Bosna i Hercegovina je, po osnovu tužbi pravosnažno oslobođenih osoba, u periodu od 1. januara 2025. do 30. aprila ove godine obavezana da isplati ukupno 749.522 KM, od čega 705.885 KM na ime nematerijalne i materijalne štete te izgubljene dobiti i 43.637 KM što se odnose na troškova postupka.
Piše: Amra Brkić-Čekić
Nakon pravosnažnih oslobađajućih presuda, više osoba koje su se prethodno našle pred Sud Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupke protiv države, tražeći naknadu štete zbog vremena provedenog u pritvoru, ograničenja slobode i posljedica dugotrajnih sudskih procesa.
Na osnovu tih zahtjeva, Sud BiH je u navedenom periodu okončao 31...
Foto: Nezavisne
Nije poznato koliko će zabrana trajati, šta konkretno mora biti urađeno da bi Dom ponovo mogao primati i zbrinjavati korisnike, niti ko će biti odgovoran za njihov smještaj ukoliko se utvrdi da dio njih mora napustiti ustanovu
Piše: R. I.
Dom penzionera Tuzla danas je privremeno prestao s radom, nakon što je nadležna inspekcija utvrdila da ustanova ne ispunjava propisane uslove za rad.
Odluka dolazi gotovo deset mjeseci nakon katastrofalnog požara u kojem je život izgubilo 17 korisnika, a više od 30 osoba povrijeđeno. I dok istraga o odgovornosti još traje, ostaje otvoreno pitanje – šta sada čeka ljude koji se...
Foto: Slavica Jevđenić/Impuls
Uređenje obala Vrbasa razotkrilo je brojne urbanističke i ekološke probleme koji su godinama gurani pod tepih. Eksplozivan rast naselja koji generalno prati loša infrastruktura, koja je potpuno neadekvatna, dodatno je opteretila Vrbas. Nigdje to nije vidljivije nego na potezu novoizgrađene pješačke zone od Gornjeg šehera do Gradskog mosta.
Piše: Sandro Hergić
Sramota koju je decenijama sakrivala obalna vegetacija Vrbasa, sad je lako uočljiva.
Priče o kolektoru, prečišćivaču otpadnih voda, pa čak i famoznoj fabrici vode, stari su preko dvije decenije, još od mandata gradonačelnika iz reda SNSD-a Slobodana Gavranovića (2012-2016.). Gavranović je još 2016. godine najavljivao fabriku za preradu vode...
Foto: Canva
Šta se dešava kada se borba za ljudska prava ne završava izlaskom iz kancelarije ili sa završetkom radnog vremena? Kada aktivizam nije samo posao ili volontiranje, već i borba za sopstveno pravo na postojanje? Upravo u tome leži specifičnost LGBTIQ+ aktivizma – i jedan od razloga zbog kojih je burnout toliko prisutan.
Piše: Sanja Gojević
Psihoterapeutkinja Hana Sokolović objašnjava da se u LGBTIQ+ aktivizmu lično, društveno i političko gotovo uvek prepliću. Mnogi aktivisti i aktivistkinje, kaže ona, ne bore se samo za prava drugih ljudi, već istovremeno i za sopstvenu sigurnost, dostojanstvo i mogućnost da žive autentično.
Pored toga, svakodnevni rad...
