Živko Babić (lijevo) sa Jovankom Broz i Josipom Brozom Titom
I danas Banjalučani tvrde da nije bilo ovakve odluke Živka Babića, broj žrtava bio bi daleko veći.
piše: Mišo Vidović
Postavite li pitanje na banjalučkim ulicama ko je bio Živko Babić, teško da će te dobiti konkretan odgovor. Možda se neko od starijih Banjalučana i prisjeti nekadašnjeg gradonačelnika, odnosno predsjednika Skupštine opštine Banjaluka, kako je 1969. godine zvanično bio naziv funkcije koju je obavljao Živko Babić. Tako nekadašnji banjalučki gradonačelnik uglavnom živi u sjećanjima starijih Banjalučana, ali i onih koji su te 1969. godine imali dovoljno godina da zapamte kataklizmu koja je zadesila Banjaluku. I da im u sjećanju ostane zapisano da je Živko Babić za Banjaluku, tada uradio nešto što zaslužuje da u gradu jedna ulica po njemu nazove.
Elem, te 1969. godine Banjaluku je zadesio katastrofalni zemljotres. Prvi udar dogodio se u poslijepodnevnim satima, 26.oktobra: srušeni i oštećeni brojni stambeni, poslovni i privredni objekti, građani dočekuju noć van svojih domova i kuća.
Iako je kataklizma, prema svjedočenju hroničara, izazvala paniku i strah, ipak gradsko rukovodstvo na čelu sa predsjednikom Skupštine opštine Živkom Babićem i saradnicima, preduzima sve neophodne mjere kako bi se pomoglo građanima u trenutku kada Banjaluka vjerovatno doživljava najteže trenutke u svojoj istoriji. Sve ono čime je tadašnja gradska uprava raspolagala stavljeno je u funkciju da se koliko-toliko normalizuje situacija: na terenu su aktivisti mjesnih zajednica, članovi omladinskih organizacija, Civilna zaštita, javne institucije i ustanove svoj rad prilagođavaju novonastaloj situaciji. Prema sjećanjima Banjalučana, formiran je i Štab za vanredne situacije ili što bi se danas reklo – Štab za krizne situacije, na čijem se čelu nalazio Živko Babić. Stiže i pomoć iz drugih gradova. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi nakon prvog udara mogao uslijediti i drugi, čak i razorniji. Ostaće zabilježeno: Nakon prvog udara, na osnovu predviđanja stručnjaka, a i svoje lične procjene, Živko Babić donosi odluku o obustavi rada svih škola. On je u stvari naredio da se u ponedeljak, 27.oktobra, otkazuje rad svih škola i obustavi nastava, kao i rad svih kolektiva. Banjaluku je 27.oktobra, u 9 sati i 11 minuta, zadesio još jači udar nego prethodnog dana, i razorio sve što je koliko-toliko ostalo čitavo. Bilo je i ljudskih žrtava. I danas Banjalučani tvrde da nije bilo ovakve odluke Živka Babića, broj žrtava bio bi daleko veći.
Živko Babić, prema tvrdnjama Banjalučana, bio je ključna figura Banjaluke te 1969. godine. Međutim, njegova uloga svih ovih godina je očigledno zaboravljena. Banjalučki novinar i publicista, pokojni Slavko Podgorelec, svojevremeno je govorio o tome kako je banjalučka gradska vlast zaboravila Živka Babića. Na trideset godina od zemljotresa, 1999. godine, tadašnji organizacioni odbor za obilježavanje, organnizovao je pres-konferenciju. Pričalo se o svemu, ali nije bilo riječi o Živku Babiću, kazao je Podgorelac. Podgorelac je tada upitao organizatore da li su poslali poziv Babiću, na što je dobio odgovor da jesu.
„Gospoda nisu znala da sam ja desetak dana prije toga posjetio gospodina Babića, kada smo radili intervju. Prilikom tog susreta sam ga pitao da li je dobio poziv, rekao je da nije. Dva dana pred tu pres-konferenciju sam ga pozvao telefonom i tada je rekao da nije dobio nikakav poziv”, ispričao je Podgorelac. ”Na toj pres-konferenciji rekao sam da nije istina da je Živko Babić pozvan. Ali ja sam već imao kod sebe otvoreno pismo Banjalučanima koje je Živko napravio. To pismo sam ja napisao u njegovo ime, a sve na osnovu onog intervjua koji sam s njim uradio. Dan pred konferenciju sam nazvao Žiku i pročitao mu pismo, on je ponavljao, ja to nisam napisao i slažem se sa navedenim, ali nemoj da ti imaš problema zbog toga. Svim prisutnim sam podijelio to pismo”.
Inače, prošle godine upriličeno je obilježavanje pedeset godina od zemljotresa. Bila je otvorena otvorena izložba “50 godina od zemljotresa u Banjaluci 1969-2019” u Muzeju RS. U holu banjalučke gradske uprave takođe je otvorena multimedijalna postavka o životu u razorenom gradu, reprodukcije fotografija i negativa koje su snimili banjalučki foto-amateri, te projekcija arhivskih filmova koje su snimili pojedini Banjalučani. Uloga i značaj Živka Babića, ovom prilikom pomenuta je tek na insistiranje pojedinih novinara. Niko od prisutnih visokih gradskih zvaničnika i predstavnika vlasti nije bio naročito raspoložen da govori o inicijativi da se jedna od ulica u gradu nazove po Živku Babiću. Kasnije, u neformalnom razgovoru , čak su neki od njih predložili novinarima da oni “budu ti koji će pokrenuti inicijativu da se jedna od ulica tako nazove i da se dodjeli neko od gradskih priznanja”.
Ove godine navršila se 51 godina od banjalučkog zemljotresa. Živko Babić, još uvijek nema ulicu u Banjaluci, niti je gradska vlast našla za shodno da mu barem posthumno dodijeli neko od gradskih priznanja pa i priznanje počasnog građanina Banjaluke.
Autor: Impuls
Fotografije: Arhiv