foto: banjaluka.com
Banjaluka je i prije Prvog svjetskog rata bila značajan centar Bosne. Bila je na raskrsnici puteva Istoka i Zapada.
Autor: Impuls
U Banjaluci je 1888. godine u probnu proizvodnju puštena Tvornica duhana.
*
Još je u drugoj polovini 19. vijeka u Banjaluku iz Španije stigla malobrojna grupa Trapista Jevreja Sefarda i car im je odobrio da u Delibašinom selu kupe veće poljoprivredno zemljiše. Uz bogomolje i slične objekte, počeli su tu graditi i industrijske. Brzo su unapređivali i poljoprivrednu proizvodnju. Svoju koloniju u Banjaluci imali su i Jevreji Aškenazi za vrijeme Austro-Ugarske.
*
U Rudniku Lauš kopao se mrki ugalj. Dnevno do 120 tona.
*
U mejdanskoj Stupnici bile su stupe za meljavu i pranje: ćilima, tepiha, biljeva, ponjava…
*
Banjaluka je prva u Bosni i Hercegovini dobila prugu širokog kolosijeka. Izgrađena je od Dobrljina do banjalučkog predgrađa u dužini od 104 kilometra. Kada je kasnije izgrađen kolosijek do centra grada, tu je podignuta jedna od najljepših evropskih stanica. Sada je Muzej savremene umjetnosti.
*
Neke zgrade u Banjaluci 1902. godine dobile su elektriku iz centrale Trapista sagrađene na Vrbasu, a osvjetljenje šireg područja grada počelo je 1910. godine.
*
Godine 1895. u Banjaluci je otvorena Velika Realka (osam razreda gimnazije). U to vrijeme bilo je više medresa (visoke duhovne škole kod Muslimana), niža škola Ruždija za pripadnike svih konfesija (latinska riječ a znači vjera, vjeroispovijest), Katolička škola, Srpska osnovna škola…
*
Prvi moderan bioskop Banjaluka je dobila 1911. godine. Vlasnik je bio draguljar i zlatara Gotlib Marić. Bio je to elektro-bioskop.
Iz knjige „Banjaluka između Prvog i Drugog svjetskog rata“ autora Naila Najka Osmančevića