Thursday, November 21, 2024

Odlazak na more: Nešto kao flash

Ova priča je izmišljena. Vjerodostojno izmišljena. Složena od više manjih pričica. Svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je moguća. Da se krene prema moru „tristaćem“…

Autor: Impuls

Talijanski ili kragujevački – made in „Crvena zastava“. Kupljen na kredit. Može biti zemljotresni. Uglavnom „tristać“ uščuperan, ispoliran, čist i uredan. Spreman za put prema moru. Sa dovoljnom količinom goriva. Petak, krenulo se prema Jadranu. Ranom zorom. Sin od vlasnika, junoša od 17 godina protivio se odlasku. Radije bi išao sa rajom na more. S NJOM. Otac bio neumoljiv: “Ovaj put još ideš sa mnom, majkom i sestrom, kada napunis 18 godina idi s kim hoćeš…“

„Tristać“ je izdržao do morske obale. Stajali dva puta – malo da zameze pohovanu piletinu, tvrdo kuhana jaja i nekakvu salatu. Elem, u „tristaću“ nepohodni rekviziti za ljetovanje – dušeci, šator, prekrivači, ležaljke. Nakon nekoliko sati na vidiku more. Stari sa razrađenom šemom za smještaj – poznavao upravitelja kampa i pansiona. Odmah se napio s njim. Mati je raspremala stvari, sestra zapuca na plažu. On u (ne)znanju maznuo ključeve od „tristaća“. Gas prema djevojkama. Gas uz jeftino vino prema NJOJ…

Godine su prošle. Stari pokojni. On oženjen. Vozi djecu na fudbal i košarku. Često prođe pored nekakvog groblja automobilskih olupina. Valjda još raspoznaje školjku od „tristaća“…Ili je to bilo nešto kao fleš…

M.V.

 

Povezane vijesti

Marija Bursać, prva žena narodni heroj: Srcem išla u borbu za slobodu

Ulice nose njeno ime, jedna takva je i u Banjaluci, a mlađe generacije nažalost ne znaju ko je ona bila. Marija Bursać, prva žena narodni heroj Jugoslavije. Hrabrost i ponos krasile su mladu djevojku iz Kamenice kod Drvara koja je odvažno krenula u borbu, bila borac bombaš i bolničarka. Djevojka, ratnik “što si srcem krenula protivu betona”, kako je pisao Branko Ćopić, bila je simbol jednog vremena i borbe protiv fašizma. Njena snaga, istrajnost i borbenost inspirišu.

Visoke koncentracije nanoplastike izmjerene u jadranskim dagnjama

Foto: Alejandro Piñero Amerio/Unsplash

Kako piše dr Dušan Materić, rezultati ukazuju da čovječanstvo samo kroz dagnje godišnje konzumira preko 2 tone nanoplastike.

Popular Articles