Donosimo vam priču o sve popularnijim gradskim baštama. Saznajte kako su nastale i kako doprinose zajednici i pojedincu.
HOT bašta Glista
Autor: Impuls
Zajedničke bašte nastale su u gradovima zapadne Evrope i Velikoj Britaniji još davne 1820. godine. Bile su namjenjene ljudima, koji su zbog industrijalizacije ostali bez posla i tražili druge načine kako prehraniti svoje porodice.
New York 1915., školska bašta
Štokholm 1915.
Prve zajedničke bašte za uzgoj povrća tako su paradoksalno nastale u vrijeme kada je industrijska revolucija dostigla svoj vrhunac.
Nakon 1890. godine pojavljuju se i u Americi, kao pomoć za nezaposlene. U teškim vremenima nakon I svjetskog rata osnivanje zajedničkih bašti čak je podstican od strane države, osobito u Njemačkoj.
Bile su to upravo zajedničke bašte koje su spasile Amerikance gladi u vrijeme velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka. Rad u zajedničkim baštama poboljšao je društvene odnose, a njegov potencijal pokazao se i u privredi. Studija Univerziteta u Missour-iju pokazala je kako je procijenjena vrijednost proizvodnje porodica koje su bile uključene u program upravljanja zajednicom 1934. godine iznosila 36 milona dolara.
Berlin 1946.
New York 1944.
New York 1943.
Danas zajedničke, odnosno urbane ili gradske bašte, doživljavaju veliki povratak. One postaju dio društvenog života i životne filozofije. Najpopularnije su u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i Španiji. Gradske bašte "niču" i u drugim državama, između stambenih blokova, na rubovima parkova, balkonima ili krovovima.
Lisabon
Bašta na krovu
"Urbane bašte su oblik proizvodnje hrane u gradskim i prigradskim prostorima, organizirane samoincijativno ili u nekim slučajevima i uz potporu gradskih vlasti. Potreba za njima nastaje iz mnogih razloga, siromaštvo i nužna potreba proizvodnje hrane radi osobnih potreba, kao oblik jačanja međuljudskih odnosa i povezanosti u lokalnoj zajednici, kao oblik edukacije ili u terapeutske svrhe, revitalizacija napuštenih ili degradiranih objekata", kaže naš prvi sagovornik, sociolog i aktivista udruge ZMAG iz Hrvatske, dr. Dražen Šimleša.
Prag
Prag
Da li postoji veza između permakulture i gradskih bašti, Šimleša objašnjava: "Nema direktne veze u smislu da urbane vrtove direktno vežemo za permakulturu, to ne bi bilo fer reći. Ono što je točno da permakultura, posebno urbana permakultura uvijek koristi u dizajnu i praksi urbanih vrtova i promovira taj koncept. Ukoliko se kroz permakulturni dizajn koriste urbani vrtovi onda imamo dodatnu vrijednost jer se kroz dobar dizajn proizvodnja hrane integrira s očuvanjem vode, štednjom energije, dobrom i solidarnom ekonomijom, dijeljenjem i međuljudskim odnosima. Tada imamo puno održiviju priču nego ako "samo" proizvodimo hranu".
Kako su stanari četiri zgrade u Pragu uredili svoju baštu
Urbane bašte donose višestruke koristi i pozitivni razvoj pored direktnog plusa da se proizvodi po mogućnosti zdrava hrana. Najveći plus za čitavu lokalnu zajednicu, objašnjava dalje Šimleša, je ponovno njeno stvaranje preko vrtova znači socijalni moment u društvu, jačaju kontakti i povjerenje među ljudima, fizička aktivnost i boravak na zraku. Postoji čitav niz studija i istraživanja da je u naseljima gdje su kretani urbani vrtovi od samih ljudi, od njihove vlastite inicijative, da je tamo povećan osjećaj sigurnosti i kvalitete života.
Brno
Na pitanje da li su gradske bašte "stigle" i do Hrvatske, Dražen Šimlša kaže: "U Hrvatskoj su posljednjih godina urbani vrtovi iznimno popularni i prihvaćeni, sve više čak i od samih gradskih vlasti što je sigurno pozitivna promjena. Ono što se ipak pokazuje da tamo gdje su oni uspostavljeni direktno, od samih ljudi, od građana i građanki, da je veća privrženost cijeloj priči, solidarniji odnosi, uključenost u opće teme i dogovore i općenito bolja atmosfera, neovisno je li kasnije postignut i službeni dogovor s gradom oko upravljanja tim prostorima. Takve primjere imamo u Varaždinu, Rijeci, zagrebačkom kvartu Prečko i drugdje".
Kako su gradske bašte "došetale" do Banjaluke priča nam Miodrag Dakić, iz Centra za životnu sredinu. On kaže kako gradske bašte nisu neka velika novost za Banjaluku, jer su u raznim dijelovima grada slične zajedničke bašte postojale još do prije 10 -15 godina, a mnogi građani i danas imaju bašte na svojim privatnim parcelama. Divljom urbanizacijom u posljednje dvije decenije su mnoge od tih lokacija nestale, a građani koji su imali bašte su bili prinuđeni da prestanu sa uzgojem hrane.
Do prve banjalučke gradske bašte “HOT bašta Glista“ možete lako doći.
Preko gradskog mosta.
Na kružnom toku desno.
I evo, tu smo.
"Ideja je nastala kroz aktivnosti inicijative Naš prostor, jer smo uvidjeli koliko javnih površina je neiskorišteno, tj. da predstavljaju trošak za održavanje, a mogle bi biti mjesta za korisne aktivnosti građana koji žive u njihovoj blizini. Ovu inicijativu je pokrenuo Centar za životnu sredinu, ali imamo želju da se u inicijativu uključi što veći broj udruženja i pojedinaca zainteresovanih za pitanja proizvodnje hrane u gradu. Trenutno smo u razgovorima sa predstavnicima Gradske uprave Grada Banjaluka, jer bi bilo najbolje da se u provođenje ovih aktivnosti aktivno uključe gradske vlasti, obzirom da je ova tema povezana sa oblastima upravljanja prostorom, održavanja javnih površina, javnim zdravljem i slično. Već smo imali dva sastanka sa g. Novakovićem, načelnikom Odjeljenja za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja u Gradskoj upravi Banjaluke i do sada smo veoma zadovoljni pokazanim interesom od strane gradskih vlasti, ali ostaje da se vidi da li ćemo pronaći model upravljanja gradskim baštama koji će biti kvalitetan i dugoročno održiv", kaže Dakić.
Možda će nekome bašta izgledati neuredna, priča Dakić, jer je tu mnogo drugih biljaka koje ne posmatramo automatski korovom već pokušavamo da saznamo više o njima i čemu mogu da služe, kako može biti korisna. Težimo ka tome da to bude permakulturna bašta, iako na tome moramo još dosta raditi. Nije nam važno toliko da bude lijepa na oko, već da se poboljša kvalitet zemljišta, da bude dobra za biljke i životinje, jednostavno pokušavamo da stvorimo jedan eko sistem koji će biti koristan. Nije nam cilj maksimalizacija proizvodnje, znači ne to koliko ćemo proizvesti nego kakvog će to kvaliteta biti i kako će uticati na okruženje.
Kao i Šimleša, Dakić ukazuje na važnost socijalnog aspekta gradskih bašti što se kako kaže već da naslutiti iz njenog naziva, Humanitarno obrazovno terapijska (HOT) bašta. Taj terapijski aspekt je veoma važan jer se do sada u mnogim studijama pokazalo da ima mnoge pozitivne efekte na psihu ljudi.
“Koristi su mnogobrojne. Za pojedince je to kvalitet hrane koju jedu, dobrobiti fizičke aktivnosti, uticaj rada u bašti na psihičko i fizičko zdravlje, finansijska korist, povezivanje sa istomišljenicima, nova znanja i iskustva i sl. Za zajednicu su koristi takođe značajne, jer se gradskim baštama smanjuje prostor koji gradske vlasti moraju održavati, na taj način se štede javna sredstva, kojih je svake godine sve manje u budžetu grada. Takođe, na ovaj način se jačaju veze među građanima, solidarnost, pomoć i slično što jača zajednicu. Gradske bašte povećavaju biodiverzitet u gradu, jer povećavaju broj biljnih vrsta u gradu, što onda privlači životinje i insekte, a to je veoma važno za zdravlje životne sredine u gradu. Ukratko, imamo veoma mnogo koristi od gradskih bašti, a za sada nismo naišli na neki značajan negativan aspekt gradskih bašti, pa se nadamo da će gradske vlasti istrajati u podršci ovoj ideji, te da ćemo sljedeće godine u ovo doba imati gradske bašte pune povrća, voća, cvijeća i drugih korisnih biljaka” objašnjava Miodrag Dakić.
Koliko mu je poznato, banjalučke gradske bašte bile bi prve u Bosni i Hercegovini i smatra da bi humanitarni aspekt ove bašte mogao privući ljude obzirom da će se sva proizvedena hrana donirati Javnoj kuhinji udruženja Mozaik prijateljstva.
“Utvrdili smo 12 potencijalnih lokacija na kojima bi smo mogli osnovati nove gradske bašte, i sada čekamo informacije o vlasništvu od RUGIPP-a", kaže Miodrag Dakić
Ovo je jedna od tih lokacija.
A mogla bi izgledati ovako.
Zar ne bi bilo korisnije, ljepše i bolje za sve građane/ke Banjaluke? Ako tako mislite, uključite se u ovaj sjajni projekt.
Impulsportal
Foto HOT bašte Glista Aki Photoguru
