UrbanObserver

Subota, 18 Januara, 2025

Priče iz Gacka i Kočićeva: Nepokolebljiva borba za kulturni život vraća nadu u bolje sutra

Foto: Aktiv žena Kočićevo

U malim sredinama kulturni domovi temelj su zajednice, mostovi koji spajaju tradiciju i moderno doba. No, u vremenu kada nam se čini da su kultura i tradicija u zapećku ohrabrujuće je da u našoj državi ipak postoje čuvari drgaocjenog kulturnog nasljeđa. Priče koje donosimo iz Gacka male opštine u Hercegovini i sela Kočićevo pored Gradiške svijetli su primjer da se uz dobru volju i posvećenost, a prije svega razvijenu svijest o tome da očuvanje kulturnog nasljeđa, običaja, tradicije i govora određenog kraja zapravo znači očuvanje identiteta naroda.

Piše: Ilijana Božić

U ruralnim sredinama širom BiH, ali i regiona Kulturni domovi oduvijek su imali ključnu ulogu u životu zajednice. Prvenstveno zato što ti prostori nisu samo mjesto okupljanja već i simboli zajedništva i očuvanja nacionalnog identiteta i običaja kraja iz kojeg potiču.  Moderno doba je donijelo modernizaciju tehnologije i drugačija usmjerenja, nove vrijednosti i moderan stil života pa su se tako mnogi Domovi kulture našli pred izazovima opstanka. U malim sredinama resursi za opstanak ovakvih prostora često nisu dovoljni, a kako se oni u tim malim, ruralnim sredinama održavaju, bore, jačaju i grade identitet  spajajući ljude, za Impuls portal govorile su koreografkinja Kulturno umjetničkog društva „Zelengora“  iz Gacka Sanja Mitrić i Željka Despotović ispred Aktiva žena Kočićevo kod Gradiške.

Opština Gacko broji oko 9.000 stanovnika i jedna je od manjih hercegovačkih opština, dok selo Kočićevo ima oko 400 mještana.  Jedno u srcu Hercegovine, drugo u Lijevču polju  na različitim stranama ali s istim ciljem bore se za život ovih sredina i njihov napredak i svjetlo su koje može da prosvijetli put mnogima.

Kroz neprekidnu borbu uprkos finansijskim problemima, nastavljaju biti centar okupljanja i očuvanja identiteta. KUD-ovi i ženska udruženja, u Gacku i Kočićevu, ne samo da čuvaju narodnu baštinu, već i vraćaju vjeru i nadu u bolje sutra, obnavljajući duh zajedništva i solidarnosti. Iako suočeni s izazovima, njihov rad pokazuje da je kultura temelj na kojem se gradi budućnost, a svaka podrška ovim inicijativama doprinosi jačanju identiteta naroda.

Zajednički trud, ljubav prema tradiciji i posvećenost omogućavaju da ovi prostori, iako mali, imaju veliki uticaj predstavljajući najbolji aspekt naše kulture.

Hercegovina ima čime da se diči, jer iznjedrila je mnoge poznate intelektualce, glumce, sportiste i dobre ljude. Ipak dosta je u Hercegovini malih opština koje generacije mladih šalju u veće gradove i inostranstvo. Ipak oni koji tamo ostaju trude se da sačuvaju dušu Hercegovine. Tako je i u Kulturno umjetničkom društvu „Zelengora“ koje od 1994. godine djeluje u Gacku. Na početku je djelovalo kao sekcija folklora,  a tri godine kasnije, odnosno 1997,  registrovano je u Trebinju i počelo je sa aktivnim radom.

Kao nam je ispričala Sanja Mitrić prije rata u Gacku, prema pričama starijih, zna da je  postojala slična sekcija, ali da nikad nije postojalo pravo Kulturno umjetničko društvo.

-Mi evo ulazimo u treću deceniju rada. Za to vrijeme posjetili smo 32 zemlje svijeta. Iz jednog ovako malog mjesta u godini dana znali smo da odemo u tri daleke države-ovim riječima priču počinje Mitrićeva.

Foto: Radio Gacko

Kako je kazala u Kulturno umjetničkom društvu imaju folklornu sekciju, a u zavisnosti od generacija ponekad djeluju i pjevačke sekcije.

-Muzička  sekcija nam ide teže, jer u Gacku nikad ranije nije bila Muzička škola. Ova škola otvorena je prije 10 godina, ali nju pohađaju mlađe generacije koje ne mogu naše zahtjeve da ispune, jer nama treba orkestar. To nam je problem, pa se s tim  mučimo i zbog toga gledamo da idemo na festivale gdje prioritet nije orkestar. Međutim, kad je neophodno onda se potrudimo pa pronađemo ljude sa strane koji nam izađu u susret i budu naš orkestar- objasnila je ona.

Kako kaže članovi u Kulturno umjetničkom društvu „Zelengora“ podijeljeni su u četiri sekcije zavisno od uzrasta a imaju i veteranski sastav. Međutim, Gacko je mala sredina i kada jedna generacija dođe do kraja srednje škole odlazi dalje na studije i time se jedna generacija u Kulturno umjetničkom društvu rasipa što stvara dodatne poteškoće.

-Rijetko ko se zadržava u Gacku. Vi stvorite dobre generacije, dobre igrače  i oni vam odlaze u Beograd, Novi Sad, Banjaluku gdje nastavljaju  da igraju u velikim KUD-ovima. Nama jedino u prilog ide Gacko termeolektrana pa pojedinci koji ne idu na dalje školovanje, ostaju kod kuće i rade u termoelektrani, pa tako ostaju članovi našeg KUD-a. Tako uspijevamo da se održimo. S druge strane studenti koji dolaze kući u Gacko učestvuju u svakom našem programu, jer gledamo da  te godišnje koncerte prilagodimo kad su studenti ovdje da možemo  da imamo dobar ansambl za nastupe-ispričala je Mitrićeva.

Dodala je da od 2024. godine imaju i veteranski sastav, te da imaju sjajnu grupu s kojom su tokom prošle godine učestvovali na dva festivala u inostranstvu što je ozbiljan uspjeh za ovako malo mjesto.

Prije četiri godine Opština Gacko  je sklopila saradnju s UNDP organizacijom a zahvaljujući ovoj saradnji raspisani su konknursi za očuvanje tradicije, kulture i običaja. Tokom 2024. godine Kulturno umjetničko društvo „Zelengora“ prošlo je na konkursu pa su tako organizovali zanimljive radionice vezenja i šivenja, izrade drvenih instrumenata, radionice škole folklora, te sviranje na drevnim instrumentima.

-Imali smo ove četiri radionice u naše tri Mjesne zajednice u našoj opštini Gacko. Organizovali smo ove radionice u MZ Brljevo, Avtovac, Nadanići i u Gacku.  Taj projekat smo završili krajem oktobra prošle godine. Bilo je to super, što nam je drago jer smo uložili mnogo truda  i vremena-rekla je Mitrićeva.

Ispričala nam je da su članovi KUD-a bili veoma zainteresovani za ove radionice, ali da su se uključivali i ljudi iz pomenutih Mjesnih zajednica iako u dosta malom broju. Kako je kazala riječ je o ruralnim područjima gdje ljudi imaju mnogo posla kod kuće, jer se bave poljoprivredom i stočarstvom i nemaju mnogo vremena da se bave ničim drugim.

-Ipak dolazili su na naše radionice. Međutim, ne mogu reći da je bila velika zainteresovanost. Ali kad smo održavali koncerte onda su dolazili u velikom broju,  tu se vidjelo koliko ljudi taj vid umjetnosti vole. Naši ljudi prosto vole da dođu na koncert, za njih je to divno iskustvo-istakla je Mitrićeva.

Ipak, kaže žao joj je što naš narod nije svjestan značaja i važnosti ovakvih društava, ali dodaje da ipak ima još dobrih ljudi koji žele da pomognu i koji žele da omladina ide u svijet da vidi nešto i da našu državu predstavi u najboljem svjetlu.

-Drago mi je što  smo tokom 30 godina prošli čitav svijet. Naša djeca iz ovako malog mjesta dosta toga ne bi mogla da vide, ni da znaju da uopšte postoji. Zahvaljujući KUD-u oni su obišli svijet, oni su sada neki drugi ljudi. Da vidite koliko se djeca koja dugo putuju s nama razlikuju od djece koja prvi put idu na putovanje. Razlika je velika, jer su već upoznali svijet, znaju tradiciju i kulturu drugih naroda. I zato je ovo veoma važno- rekla je ona.

Tokom avgusta 2023. godine KUD „Zelengora“ gostovao je u Portu u Portugalu na festivalu.

-Dođete u Porto, na Atlanski okean, pa kad vidite tu kulturu ostanete bez daha. Mi smo bili učesnici 57. Festivala „Internacional de Folclore de Gulpilhares“. Tamo smo boravili 13 dana i za to vrijeme imali smo nastup na njihovoj nacionalnoj televiziji. Kad smo izlazili iz tog studija  novinarka nam se obratila i rekla nam da su u tom momentu njihovi aparati registrovali preko 2 miliona gledalaca. Jasno vam je šta to znači-naglasila je Mitrićeva.

KUD u Portugalu/ Foto: Opština Gacko

Istakla je da je KUD zapravo jedna  porodica u kojoj svi odrastaju zajedno, druže se i stvaraju prijateljstva širom svijeta što nije mala stvar. Spomenula je i učešća na Saboru folklora u Tesliću gdje su osvajali prva mjesta. Kako je kazala ovo takmičenje se nažalost ugasilo, a bilo je veoma značajno jer je bilo sjajna prilika da se narodni običaji predstave i približe publici. Naime, na Saboru bi svaki KUD  dobio za zadatak da određenju temu obradi. Tako je KUD „Zelengora“ imao temu prelo pa je trebalo da narodni običaj prela prikaže kroz likovnu umjetnost, kroz književnost te kroz scensku umjetnost.  Tako su nastajale pjesme o prelu, te likovna djela. Pored toga, organizovana su i takmičenja u nacionalnoj kuhinji.

-Sve to bila je sjajna prilika da našim narodnim običajima, tradicijom i našim tradicionalnim jelima, starim običajima iz krajeva iz kojih dolazimo svi zajedno u najboljem svjetlu predstavimo našu Republiku. Velika je šteta što se ovaj događaj ugasio-rekla je ona.

KUD „Zelengora“ trudi se i da pomogne svojim sugrađanima pa tako često organizuju humanitarne koncerte kad čuju da je nekom prijeko potrebna pomoć. U planu je da učestvuju na festivalu u Asprovalti u Grčkoj, te u Turskoj.  Kako nam je kazala Sanja Mitrić svi planovi za ovu godinu zavise im od budžeta.

-Tokom 2024. godine nisu nam bile  dobre finansije. Od Opštine Gacko nismo dobili skoro ništa. Do prije četiri godine imali smo budžet Opštine i tako smo imali fina finansijska primanja i mogli smo fino da radimo. Međutim, sad već prošle godine nismo dobili ništa od Opštine, a za sve su nam  pomagali ljudi iz donacija. Termoelektrana nam je pomagala pri putovanjima, a sve ostalo smo teško rješavali. Sve to je žalosno jer mi predstavljamo našu Opštinu gdje god da odemo. Sve što radimo radimo za Gacko. Kultura je ono čime se jedna država predstavlja u svijetu, ali to izgleda mnogi ne razumiju-objasnila je Mitrićeva.

Ipak, dodala je da novac jeste bitan, ali da je svima u KUD-u  najvažnije da postoji KUD, da on traje i opstaje, te da im dolaze oni koji zaista vole to što KUD radi,   kako gledaoci tako i igrači.

-Novac je prolazan i on dođe kad treba. Važno je da trajemo i njegujemo prave vrijednosti, da nove generacije izvodimo na pravi put-poručila je Mitrićeva.

Na drugoj strani naše države, u srcu Lijevča polja u selu Kočićevo, u okolini Gradiške na Savi djeluje Aktiv žena „Kočićevo“ koji je oživio ovu malu sredinu i to  zahvaljujući ženama koje ulažu mnogo truda, energije i dobre volje u njegovanje kulturne baštine i tradicije. One su dokaz da je snaga žene zaista velika pogotovo kad rade udružene i jedne za druge. Ove hrabre žene oživjele su selo, vratile smijeh i nadu mještanima u bolje sutra. Ono što je selu podarilo snagu i darovalo vjeru jeste obnova Društvenog doma za šta su zaslužne žene iz Aktiva jer su prikupljale novac od članarina i polako uspjele da pokrenu cijelu priču.

Foto: Aktiv žena Kočićevo

Na početku razgovora o svemu što ove žene rade Željka Despotović ispred Aktiva žena Kočićevo naglasila je da je obnovljeni Društveni i kulturni dom u Kočićevu postao simbol kulturnih dešavanja, ne samo u Kočićevu nego i šire.

-Obnovljeni kulturni objekat koristi se za različite aktivnosti. Prije svega mislim na folklorne probe koje se odvijaju dva puta sedmično, zatim na folklorne nastupe, Međunarodne smotre folklora, razne edukacije, te radionice starih zanata. Pored toga tu su održavani  i „Dani zdravlja“ u Kočićevu kao i besplatni mamografski pregledi za naše žene. Takođe organizujemo i okupljanje svih mjesnih udruženja, jer je naša ideja bila da udahnemo novi život selu, da ponovo oživimo naše selo. Tako smo sa velikim ambicijama uspjeli da pokrenemo rad KUD-a „Lepa Radić“ iz Gradiške pa smo osnovali ogranak „Mladost“ Kočićevo-ovim riječima počela je priču Despotovićeva za naš portal.

Tako su uspjeli da okupe  djecu i omladinu, kako njihovog sela, tako iz okolnih sela. Kako je kazala smatra da su domovi kulture u seoskim sredinama jako bitni a tome i svjedoči upravo ovo okuljanje omladine.

-Ovi domovi obavljaju važnu ulogu, jer je cilj da se u njima okupljaju mještani, da se stvore bolji uslovi rada, te da se u rad uključe žene, mladi i djeca. Akcenat je na uključivanju i organizovanju raznih edukacija, te na pisanju projektnih prijedloga i svega što je neophodno jednoj zajednici-objansila je Despotovićeva.

Naglasila je da su glavni izazov sa kojim se susreću finansije, te da se uglavnom finansiraju iz članarina, a ponekad im pomažu ljudi voljni da pruže podršku za opstanak ovakvog društva.

-Finansiramo se  i iz projekata, te prodajom ručnih radova naših članica, jer te ručne radove izlažemo na raznim sajmovima-rekla je ona.

Ove sjajne žene nastoje da sačuvaju tradicionalni vez od zaborava, ali i pletenje i štikanje.

-U našem KUD-u naše članice se trude da ove tradicionalne zanate  kojima moderno doba prijeti zaboravom, nastoje da očuvaju. Pa tako pletu vunene čarape i priglavke, a trudimo se da te zanate sačuvamo tako što nastojimo da ih prenesemo na mlađe generacije. Naravno, teško je u savremeno doba koje je obilježila moderna tehnologija, izboriti se za interesovanje mladih, ali  uspijevamo donekle. Tako naše članice vezu i nošnje za naš KUD-objasnila je Despotovićeva.

Govoreći o planovima za naredni period istakla je da rade na tome da ponovo organizuju „Dane zdravlja“ u Kočićevu, te besplatne mamografske preglede. Takođe, pored kompletnog video nadzora na Društvenom domu planiraju da realizuju i projekat klimatizacije objekta i energetske efikasnosti.

-Imali smo sreću da je nasa MZ Kočićevo prije 8 godina na području grada Gradiške ušla u projekat sa UNDP, a riječ je o projektu “Jačanje uloge Mjesnih zajednica u BiH”. Tako smo obučene za pisanje projekata. Od tog momenta nam je sve krenulo uzlaznom putanjom. Tako su projekti koje smo radile promjena krovne konstrukcije na Domu,  zamjena stolarije, izgradnja dječijeg igrališta, nabavka tehničke opreme za rad Udruženja, te nabavka namještaja. Jednom rječju uznapredovali smo i prostorno i edukativno-kazala je Despotovićeva.

Naglasila je da su u posljednjih deset godina putem različitih projektnih prijedloga u Kočićevo donijele preko 220 000 KM što nije mala stvar za jednu tako malu sredinu.

– Moram da naglasim da imamo dobru saradnju sa CKUD „Lepa Radić“ iz Gradiške, gdje su djeca i mladi iz naše zajednice  preko 10 godina članovi ovog društva-objasnila je ona.

Despotovićeva smatra da su žene mnogo motivisale ostale mještane Kičićeva da se uključe u rad ove MZ.

– Smatram da su u svim ruralnim sredinama, pored dobre infrastrukture, jako bitni   adaptirani i uredjeni Društveni domovi, za bolji rad mještana, kao i  za njihovo uključivanje u rad sa zajednicom. Svaka lokalna zajednica na listi prioriteta treba da ima izgradnju ili sanaciju već postojeceg Društvenog doma radi boljeg kvaliteta života svih mještana kako mladih, tako i penzionera. Samim tim će se sačuvati tradicija i običaji na selu-poručila je Despotovićeva.

Bilo bi sjajno kada bi društvo konačno shvatilo značaj opstanka ovakvih udruženja i društava koji su pokretači socijalnog života u malim sredinama. Bilo bi dobro da udruženja koja doprinose boljem životu u malim sredinama, spajajući staro i moderno, dobiju bolja sredstva i uslove za rad. Ostaje nam nada da će društvo što prije shvatiti značaj ulaganja u kulutru, jer ona je ono što nas predstavlja u svijetu i to u pozitivnom svjetlu, a primjeri iz Gacka i Kočićeva su svjetli primjeri iz malih mjesta kakvih ima širom naše države.  Krajnje je vrijeme da ih prepoznamo i podržimo.

Republika Srpska ima 33 Kulturna centra, a svaki od tih Kulturnih centara zadužen je da upravlja Domovima kulture u okolnim selima.  Riječ je o sljedećim Kulturnim centrima:

Kulturni centar „Banski dvor“ Banja Luka, Centar za kulturu „Semberija“ Bijeljina, Sportsko-kulturni centar Brod, Centar za kulturu Derventa, Centar za kulturu Doboj, Kulturno sportski centar Gacko, Kulturni centar Gradiška, Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo, Centar za informisanje i kulturu Kozarska Dubica, Centar za kulturu i obrazovanje Laktaši, Srpski kulturni centar  Modriča, Kulturni centar „Petar Kočić“ Mrkonjić Grad, Centar za informisanje i kulturu Nevesinje, Kulturno-obrazovni centar Novi Grad, Kulturni centar Pale, Centar za kulturu i obrazovanje „Petrovo“, Centar za prikazivanje filmova Prijedor, Centar za kulturu Prnjavor, Kulturno-sportski centar Ribnik, Centar za kulturu i sport Srbac, Kulturni centar Srebrenica, Dom kulture „Nikola Kokošar“ Šipovo, Kulturni centar Trebinje, Centar za kulturu Trnovo, Centar za kulturu „Filip Višnjić“ Ugljevik, Dom kulture Višegrad, Dom omladine u Zvorniku, Centar za kulturu i informisanje Foča, Centar za kulturu Rogatica, Ustanova za kulturu „Pero Kosorić“ Sokolac, Centar za kulturu Bratunac, Centar za kulturu, fizičku kulturu, obrazovanje i informisanje Čelinac, te Centar za omladinu i sport „Pogled“ (kino, galerija) u Han Pijesku.

Impuls

 

 

Povezane vijesti

Sindikat: Vlada je glavni krivac za propast RiTE Gacko i Ugljevik

Foto: Nezavisne Predstavnici sindikata udruženih radnika energetike Republike Srpske na vanrednoj konferenciji za medije istakli su da je stanje u Rudnicima i termoelektranama Ugljevik i...

LOKALNI IZBORI 2024: Promjena vlasti u Bileći i Gacku, upitna gatačka skupštinska većina

Foto: Direkt U većem dijelu istočne Hercegovine rezultati lokalnih izbora nisu donijeli značajnije promjene. GACKO, BILEĆA, TREBINJE, LJUBINJE, FOČA – Do promjene vlasti došlo je...

Popular Articles