Mreža lopova dvije godine je po evropskim knjižnicama krala rukopise i stara izdanja ruskih klasika, a originale su zamjenjivali vrhunskim kopijama
Za pljačke muzeja znamo, ali pljačke knjižnica ipak su malo rjeđa vijest. Pogotovo ako ih izvodi dobro organizirana mreža lopova koji pod lažnim imenima putuju Evropom i kradu knjige od Njemačke i Francuske do Češke i Poljske, uključujući još pet država. I ako su uspješno pljačkali pune dvije godine prije nego što ih je policija otkrila. I ako su pritom bili neočekivano specijalizirani: s polica su nestajali isključivo ruski klasici, njihovi originalni rukopisi i raritetna izdanja iz 19. vijeka.
Četvorica lopova pala su ovih dana u Gruziji, javlja Europol, a onda smo doznali da su u tajnoj akciji “Operacija Puškin” u međuvremenu uhićena još petorica: trojica u Francuskoj, po jedan u Estoniji i Litvi. Svi su gruzijski državljani. Od početka rata u Ukrajini ukrali su najmanje 170 knjiga vrijednih oko dva i pol milijuna eura: na meti je prvenstveno bio Aleksandar Sergejevič, ali nestao je i poneki Gogolj, Ljermontov…
Pljačkaši, izgleda, preferiraju romantizam, a ni realizam im nije mrzak. Njihova je operacija pritom bila perfektno osmišljena i koordinirana. Predstavili bi se kao znanstvenici i istraživači – prepričavaju sada medijima traumatizirane knjižničarke i knjižničari – proveli bi zatim dane proučavajući, fotografirajući i skenirajući arhivska izdanja, a onda bi kod kuće izradili vrhunske kopije pa ih pri idućem dolasku podmetnuli umjesto originala. Ponegdje se, opet, nisu suviše zamarali: naprosto bi noću provalili u arhiv. Stradale su, redom, knjižnice u Rigi, Vilniusu, Berlinu, Münchenu, Helsinkiju, Parizu, Lyonu, Ženevi, Pragu, a najgore je prošla varšavska sveučilišna knjižnica čiji je fond osiromašen za 78 naslova.
Iz Europola kažu i da su neka izdanja već prodana na aukcijama u Moskvi i Petrogradu. Iako službena Francuska ne isključuje mogućnost da iza čitave akcije stoji ruska država, sva je prilika da su Puškin i kompanija ipak završili u kućnim bibliotekama bogatih, nacionalno osviještenih kolekcionara s one strane Kavkaza. Ali koliko je ovo priča o novopečenim ruskim ultrabogatašima i njihovim kolekcionarskim hirovima, toliko je – kao što s pravom u svome izvještaju napominje New York Times – i priča o kroničnoj podfinanciranosti javnih i univerzitetskih knjižnica, iz kojih je vrijedna umjetnička djela mnogo lakše ukrasti nego iz dobro čuvanih galerija i muzeja.
Evropska policija u svome priopćenju ne navodi da je uhićenjima uništila kriminalnu mrežu pa zaključujemo da opasnost po knjižnice još uvijek nije prošla, mada su mjere sigurnosti sada na mnogo višem nivou. Hrvatska nije bila na meti lopova, ali smo za svaki slučaj prolistali kataloge domaćih biblioteka i u njima pronašli više originalnih ruskih izdanja Puškina iz 19. vijeka: našim kronično podfinanciranim knjižničarima i knjižničarkama savjetujemo zdravu dozu opreza.