Foto: N1
Nakon poraza liste Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima u Srbiji, počele su velike promjene u medijima koji su godinama bili izloženi kritikama zbog naklonjenosti njegovoj vlasti. Ostavke i smjene u rukovodstvima Radio-televizije Srbije (RTS) i Radio-televizije Vojvodine (RTV) otvorile su pitanje hoće li se promijeniti i medijska mreža na koju se Vučić dugo oslanjao.
Prvu sedmicu nakon izbora u Srbiji obilježile su političke napetosti i zahtjevi Studentskog pokreta za bržu tranziciju vlasti.
Studentski pokret zatražio je ostavke rukovodilaca u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu i medijima koje smatra bliskim dosadašnjoj vlasti.
Zatraženi su i hitan popis zatečenog stanja te mjere za sprečavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i preduzećima.
Vučić je ove zahtjeve nazvao “revolucionarnim terorom”.
Talas ostavki i smjena na javnim servisima
Prve velike promjene postale su vidljive na javnim servisima Srbije. Tamo su uslijedile ostavke i smjene u upravama i uredništvima RTS-a i RTV-a.
Novi urednički kolegij Informativnog programa RTS-a u četvrtak je u centralnoj informativnoj emisiji uputio izvinjenje gledateljima zbog ranijih propusta u izvještavanju.
“Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje”, poručeno je u saopštenju.
Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva RTV-a, dok je na RTS-u ostavku podnijela generalna direktorica, a smijenjena je i urednica Informativnog programa.
Promjene su zahvatile i pojedine redakcije čiji su rad i političku naklonjenost Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci godinama kritizirali predstavnici civilnog društva, opozicije i studentskog pokreta.
Tokom gotovo dvije godine studentskih protesta, kako navodi Hina, aktivnosti pokreta nisu bile objektivno i ravnomjerno predstavljene u programima javnih servisa, ali ni brojnih provladinih televizija.
U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić.
Istovremeno je Željko Mitrović, vlasnik komercijalne televizije Pink, najavio otkaze za približno hiljadu zaposlenika.
Upad u studio Informera, Studentska lista osudila nasilje
Mediji su bili jedan od važnih oslonaca Vučićeve dugogodišnje političke moći.
Nakon pobjede Studentske liste, ispred redakcija Informera i Pinka okupile su se grupe nezadovoljnih građana.
Program televizije Informer, poznate po izrazitoj podršci Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut nakon upada grupe ljudi u studio.
Studentska lista osudila je upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma.
Istovremeno je zatražila odgovornost za javno izgovorenu riječ, višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa i eventualnu krivičnu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima.
Da li se raspada Vučićeva medijska mreža?
Profesorica Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu i teoretičarka medija Ana Martinoli u autorskom tekstu za nedjeljnik Radar otvorila je pitanje šta se događa s političarem čija je moć godinama počivala na medijskoj dominaciji kada televizije prestanu održavati njegovu centralnu poziciju u javnom životu.
“Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedno izvinjenje ne mijenja sistem, a izborni poraz ne briše vlasničke, finansijske i političke veze koje su duže od decenije određivale programe velikog broja medija”, navela je Martinoli.
Postavlja se i pitanje hoće li vlasnici i urednici medija koji su podržavali Vučića ostati uz njega nakon gubitka vlasti ili će pokušati prilagoditi uređivačku politiku novim političkim okolnostima.
Jedna od mogućnosti je da nastave djelovati kao medijska podrška sada najvećem opozicionom bloku.
Informer ostaje među najodanijim medijima
Prema Hininom izvještaju, među najodanijim medijskim uporištima Aleksandra Vučića i dalje su televizija Informer i istoimeni tabloid.
Nakon otvorene podrške tokom izborne kampanje, ti mediji nastavljaju ga nazivati “predsjednikom”, ali i “liderom opozicije”.
Martinoli smatra da su Vučiću mediji i nakon izbornog poraza potrebni kako bi ostao prisutan u javnosti, zadržao pristalice, ponudio vlastito tumačenje događaja i sačuvao prostor za politički povratak.
Za takav utjecaj, upozorava, nije nužno da kontrolira sve televizije.
Dovoljno je da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje političkih događaja ostane dominantno.
Zato, prema njenoj ocjeni, ključno pitanje nije samo koliko će medija promijeniti uređivačku politiku, nego i koliko će ih nastaviti prihvatati Vučićevu procjenu o tome koje teme zaslužuju pažnju javnosti.
Odnos buduće vlasti prema medijskom naslijeđu, kao i promjene unutar samih redakcija, pokazat će u kojoj mjeri Srbija nakon izbora može izgraditi nezavisnije medijsko okruženje.