Foto: Impuls
Obimna petogodišnja studija pokazuje da su gradske šume i mentalno zdravlje tijesno povezani, pri čemu su uređene gradske šume u najsiromašnijim četvrtima u Škotskoj povezane sa manjim brojem propisanih antidepresiva.
Prema novom istraživanju univerziteta u Edinburgu i Glazgovu, čini se da su gradske šume i mentalno zdravlje međusobno povezani. Naučnici su tokom pet godina pratili više od 129.000 ljudi širom Škotske. Utvrdili su da su osobe koje žive u blizini uređenih šumskih površina koristile manje lijekova za depresiju i anksioznost.
Studija, objavljena u časopisu “The Lancet Planetary Health”, koristila je podatke o lijekovima koje je propisala Nacionalna zdravstvena služba (NHS), kao i podatke sa popisa stanovništva. Istraživači su uporedili ljude koji žive na deset minuta hoda od uređene šumske površine sa onima koji žive dalje. Razlika u upotrebi lekova bila je značajna.
Ljudi koji žive u blizini dobro održavane i prijatne šume imali su 10% manju vjerovatnoću da im budu propisani antidepresivi. Takođe, imali su 6% manju vjerovatnoću da će im biti potrebni lijekovi protiv anksioznosti. Ovaj obrazac se zadržao čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir prihode, demografske karakteristike i druge faktore za koje se zna da utiču na mentalno zdravlje.
Foto: Unsplash
Ovo je jedna od najvećih studija te vrste koja povezuje urbane šumske površine sa ishodima po mentalno zdravlje. Uređenje šuma sprovedeno je u okviru programa „Šume u gradovima i oko njih” (Woods In and Around Towns – WIAT), koji vodi organizacija “Scottish Forestry”. Sredstva su utrošena na izgradnju novih pješačkih staza, postavljanje bolje signalizacije i organizovanje događaja za zajednicu u područjima kojima je to bilo najpotrebnije.
Program je bio posebno usmjeren na društveno i finansijski ugrožene zajednice. Riječ je o sredinama koje, inače, imaju najmanje pristupa kvalitetnim parkovima i zelenim površinama. Usmjeravanjem unapređenja upravo na ta mjesta, istraživači su mogli da utvrde da li uređenje šumskih površina zaista dovodi do promjena u zdravlju ljudi, a ne samo u njihovom okruženju.
Foto: Impuls
Ono što ovo istraživanje čini naročito ubjedljivim jeste način na koji su ljudi praćeni tokom određenog vremenskog perioda. Kada bi se neko preselio bliže uređenoj šumskoj površini, potreba te osobe za lijekovima bi se obično smanjivala. Kada bi se, pak, preselila dalje, taj zaštitni efekat bi nestajao.
Taj detalj je važan. Ranije studije su često poredile različite ljude koji žive u različitim naseljima u istom trenutku. Zbog takvog pristupa bilo je teško utvrditi da li priroda zaista poboljšava mentalno zdravlje, ili su zdraviji ljudi jednostavno sami izabrali da žive u blizini šumskih područja.
Praćenjem istih pojedinaca tokom promjena u njihovim životnim okolnostima, istraživači su mogli da isključe tu mogućnost. Profesorka Ketrin Vord Tompson, koja je predvodila studiju u istraživačkom centru „OPENspace” na Univerzitetu u Edinburgu, izjavila je da ovi rezultati pružaju snažnije dokaze o vezi između gradskih šuma i mentalnog zdravlja nego što su to uspjela da učine ranija istraživanja. Dodala je da bi ove prednosti mogle doprinijeti smanjenju nejednakosti u mentalnom zdravlju unutar populacije.
Dr Skot Ogltri, koji je sproveo analizu, naveo je da ovaj projekat predstavlja prvi slučaj povezivanja podataka službi za mentalno zdravlje sa dugoročnim nacionalnim programom unapređenja gradskih šumskih površina. Istakao je da čak i relativno skromna ulaganja u lokalne zelene površine mogu značajno poboljšati dobrobit ljudi. Prema njegovim riječima, programi zasnovani na prirodi, poput inicijative WIAT, mogu pružiti podršku širim naporima usmjerenim na poboljšanje mentalnog zdravlja.
Zbog razmjera ovog problema, ovi dokazi dolaze u pravom trenutku. Otprilike jedna od osam osoba širom svijeta živi sa nekim problemom mentalnog zdravlja, pri čemu su ljudi u siromašnijim zajednicama često najteže pogođeni. Upravo te zajednice najčešće imaju najmanji pristup kvalitetnim šumskim područjima i parkovima.
Vlada Škotske se pozvala na ovo istraživanje kao na potporu svojim širim ekološkim ciljevima. Zvaničnici su naveli cilj stvaranja 18.000 hektara novih šuma godišnje, u periodu od 2029. do 2030. godine. Ova obaveza obuhvata i sadnju drveća u urbanim sredinama, sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha i kvaliteta života.
Veza između gradskih šuma i mentalnog zdravlja takođe se uklapa u širi obrazac primjećen i drugdje, gdje je sadnja drveća, koju inicira sama zajednica, pomogla u rashlađivanju naselja i unapređenju javnog zdravlja, pružajući stanovnicima direktnu ulogu u obnavljanju lokalnih zelenih površina. Ovakvi programi ukazuju na to da se koristi od ulaganja u drveće protežu daleko izvan granica pojedinačnih država.
Istraživački tim koji stoji iza ove škotske studije proveo je više od 20 godina prikupljajući dokaze o društvenoj vrijednosti lokalnih šuma, u saradnji sa organizacijama „Scottish Forestry“ i „Forest Research“. Njihovi najnoviji nalazi doprinose rastućoj diskusiji o javnozdravstvenim politikama zasnovanim na prirodi, pružajući pritom pouzdan, dugoročan skup podataka. Finansijska sredstva obezbijedili su Savjet za ekonomska i društvena istraživanja (Economic and Social Research Council) i konzorcijum „GroundsWell“ — britansko istraživačko partnerstvo koje proučava kako zelene i plave površine (vodene površine) doprinose smanjenju zdravstvenih nejednakosti.
Ništa od ovoga ne sugeriše da šume mogu zamijeniti kliničko liječenje depresije ili anksioznosti. Međutim, ukazuje na to da bezbjedan i prijatan prostor sa drvećem, do kojeg se može stići pješice, može značajno poboljšati izglede za dobro zdravlje. U trenutku kada sve više gradova odlučuje kako da rasporedi ograničena javna sredstva, sve brojniji dokazi o vezi između gradskih šuma i mentalnog zdravlja pružaju snažan argument u korist izgradnje staza i zelenih površina, umjesto izgradnje parkinga.