Foto: FB SNSD
Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim akte i aktivnosti u vezi s finansiranjem lobiranja RS. Uprkos zabrani isplata iz budžeta, Milorad Dodik povećava izdvajanja za entitetska predstavništva u inostranstvu. Umjesto dosadašnjih 16.080.000 KM, planirano je čak 64.670.000 KM.
Piše: Žana Karić Gauk
Ustavni sud Bosne i Hercegovine krajem septembra rekao je svoje - akti i aktivnosti u vezi sa finansiranjem lobiranja Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom BiH. Entitetskoj Narodnoj skupštini i Vladi, kao i drugim nadležnim institucijama i svim službenim ili odgovornim licima u njima, uključujući i predstavništva RS u inostranstvu sudije su zabranile odobravanja i isplate...
Foto: Gerila
Omladinska organizacija „Podosoje“ saopštila je da je Skupštini opštine Bileća predala inicijativu za izradu zoning plana kojim bi se prostor Vlahinje, Hadžbegovog brda, Modropca, Dubovca, Iline glave i Tuhora zaštitio od izgradnje industrijskih energetskih objekata, posebno solarnih parkova i vjetroelektrana. Traže da plan važi 50 godina i da se njime dugoročno sačuvaju zemljište, prirodni resursi i uslovi za život lokalnog stanovništva.
Zahtjev za pola vijeka zaštite dolazi nakon što je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 30. septembra ove godine sa firmom „Solar Agroland“ potpisao ugovor o koncesiji za solarnu elektranu „Bileća 1“, takođe na 50 godina....
Foto: AI
Dok društvene mreže pretvaraju ratne zločince u viralne simbole nacionalnog ponosa, a algoritmi šire revizionističke narative među mladima, autentična svjedočenja preživjelih suočavaju se s rizikom da ostanu zaboravljena, nedovoljno sačuvana ili teško dostupna novim generacijama. Zato izazov nije samo u njihovom očuvanju i digitalizaciji već i u tome da svjedočenja postanu lako dostupna mladima, koji se o ratnoj prošlosti sve češće informišu putem društvenih mreža.
Piše: Azra Omerović
Početkom septembra u Beogradu je uz zvanične vojne počasti sahranjen Ratko Mladić, osuđen za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Događaj je na društvenim mrežama poslužio kao snažan katalizator...
Milorad Dodik i Savo Minić / Foto: Gerila
Ko zapravo upravlja Republikom Srpskom? Njene institucije ili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik? Ovo pitanje ponovo se nametnulo nakon konferencije za novinare posvećene problemima u energetskom sektoru, na kojoj je Dodik ne samo preuzeo glavnu riječ već i spriječio predsjednika Vlade Savu Minića da odgovori na pitanje novinara BHRT-a Vladimira Šuška. Samo pitanje je vjerovatno suvišno jer svi znaju odgovor na njega.
Piše: Vladimir Kovačević
Problemi u Rudniku i termoelektrani Ugljevik, jednom od najvažnijih energetskih postrojenja Republike Srpske, bili su povod za sastanak najviših zvaničnika. Međutim, umjesto odgovora na pitanja o odgovornosti za stanje u...
Foto: Srpska info
Reformska agenda za BiH odobrena je u novembru 2025., isplata sredstava moguća je tek pošto na snagu stupi sporazum o zajmu i dokument Instrumenti i ispunjavanje uslova. Rok za ispunjenje prvih 50 reformskih koraka bio je decembar 2025., odgođen je za 12 mjeseci i ukoliko se ne ispuni do 31. decembra 2026. – BiH će izgubiti oko 373,9 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan
Piše: Tanja Topić
Umjesto da nas pokrene, Plan rasta je zaustavio Bosnu i Hercegovinu. Kroz politička nadmudrivanja, uslovljavanja, ucjene, međusobne optužbe domaćih tobože reformski usmjerenih snaga. Kako god. Tek, u prošloj godini Evropska...
Foto: CIK BiH
Od spornih biračkih spiskova i rekordne apstinencije do povratka etnonacionalnih stranaka, izbori su razotkrili sistem u kojem je dovoljno mobilizirati vlastite glasače da bi se zadržala moć, dok većina građana ostaje izvan političke računice
Piše: R. I.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini, održani 4. oktobra 2026. Godine ogolili su pet ključnih istina o stanju u BiH:
1. Nonsens zvanične statistike
Izbori su pokrenuli ozbiljne rasprave o tome koliko ljudi zapravo živi u državi. Zvanična niska izlaznost od 41% do 42,4% (pad od oko 10% u odnosu na 2022. godinu) natjerala je demografe na javna upozorenja: BiH i dalje koristi...
Foto: Konzulat Srbije
Birači iz RS-a nisu presudan čimbenik na izborima u Srbiji, ali imaju značajnu političku simboliku. Vlasti otvoreno podržavaju Vučića, dok su studenti pokušali doprijeti do tog biračkog tijela, no dočekani su zabranama.
Piše: Dragan Maksimović
Kada se 25. oktobra otvore birališta u Srbiji, među onima koji glasaju biće i građana s dvojnim državljanstvom Bosne i Hercegovine – najviše među stanovnicima Republike Srpske. To pravo je nesporno, jer je omogućeno sporazumom između Srbije i BiH koji su dogovorili tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Vojislav Koštunica i tročlano Predsedništvo BiH, koje su činili Živko Radišić, Beriz Belkić i Jozo Križanović. Ugovor...
Foto: Avaz
Dvije godine nakon tragedije koja ih je zadesila, stanovnici Donje Jablanice imaju još mnogo pitanja koja su trenutno bez odgovora, od onog zašto još uvijek nije završena obnova stambenih objekata i infrastrukture te da li se tragedija mogla izbjeći i ako jeste, ko je odgovoran što nije spriječena.
To je i bila tema magazina “Ovjereno” Medijske grupacije Oslobođenje. Pogledajte dokumentarni film "Žrtve bez pravde", koju je pripremio portal Žurnal u saradnji s O kanalom.
https://www.youtube.com/watch?v=SzpBpaH3l9E
Žurnal
Ilustracija/ Foto: MUP RS
Porast krijumčarenja kokaina u Evropu direktno je povezan sa sve većim prisustvom latinoameričkih kriminalnih mreža na evropskom kontinentu, gdje su uspostavile bliske veze s lokalnim mafijaškim organizacijama, pokazuje četveromjesečna istraga Guardiana.
Istraga, zasnovana na bazama podataka, informacijama policijskih i obavještajnih agencija te razgovorima sa sudijama, tužiocima i stručnjacima iz osam zemalja, pokazuje da su karteli i frakcije iz Kolumbije, Brazila, Ekvadora, Venecuele, Meksika i SAD-a aktivni u najmanje 12 evropskih zemalja. Između 2014. i 2024. godine količina zaplijenjenog kokaina porasla je za 471 posto, dok je razbijen i veći broj lokalnih laboratorija u kojima se prerađuju derivati...
Foto: Lisa Fotios / Pexels
Među osam milijardi pripadnika vrste homo sapiens koji obitavaju na ovoj planeti, tj. 6,2 milijardi odraslih jedinki vrste koja je nizom spretnih bio-evolucijskih okolnosti stekla sposobnosti da s njom praktički upravlja na korist ili štetu ostalih organizama s kojim tu planetu dijeli, ne postoji niti jedna osoba za koju možemo reći da je kao karakternu osobinu krasi – lijenost.
Piše: Dominik Šarić
Dakle, nigdje ne možemo pronaći osobu koja je po svojoj prirodi lijena i samouvjereno joj prišiti epitet lijenčine. Ova teza većini ljudi se odmah čini u najbolju ruku idealistička ili pak potpuno apsurdna. Prirodna reakcija...
