Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Rezultati ankete pokazuju da loša saobraćajna infrastruktura i sve izraženiji toplotni stres ozbiljno narušavaju kvalitet života Banjalučana. Pored zaštite zelenih površina i obala Vrbasa, građani traže hitno rješavanje divljih deponija i bolju pristupačnost za pješake.
Autor: Impuls
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke proveo je anketu među Banjalučanima u periodu od 22. juna do 30. septembra 2026. godine, putem interaktivne GIS platforme.
U anketi je navedeno da građani prijave probleme u Banjaluci i daju svoje prijedloge. Ukupno su prikupljene 134 prijave građana. Od ukupnog broja prijava, 95 se odnosi na prepoznate probleme, dok je 39 prijedloga usmjereno na unapređenje prostora i svakodnevnog života u gradu.
Saobraćaj, oblast sa najviše prijava građana
Rezultati ankete su pokazali da se prijave građana odnose na četiri ključne oblasti: preopterećenost parking prostora, disfunkcionalnu organizaciju saobraćaja, bezbjednost pješaka i kvalitet javnog prijevoza.
-Posebno se izdvaja pješačka infrastruktura, gdje građani najčešće ukazuju na nedostatak trotoara, prepreke koje otežavaju kretanje pješaka i neadekvatne pješačke prelaze. Kao važni prijedlozi izdvajaju se izgradnja i uređenje pješačke infrastrukture, uključujući trotoare i pješačke prelaze, uz poseban naglasak na unapređenje bezbjednosti pješaka, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Foto: Impuls
Kada je riječ o naseljima, najveći broj prijava problema zabilježen je u Adi, Česmi i Lazarevu. Jedan od posebno istaknutih primjera je Ulica Veljka Mlađenovića u naselju Ada, gdje na većem dijelu ulice uopšte ne postoji izgrađena pješačka infrastruktura, čime je bezbjednost pješaka ozbiljno ugrožena.
Druga oblast sa najviše pritužni građana je gubitak zelenih površina.
Kako navode iz ove organizacije, građani su najviše ukazali na sve češće uništavanje zelenih površina radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata, pri čemu se zelenilo zamjenjuje betonskim površinama umjesto da se čuva i održava.
-Među primjedbama građana ističe se uništavanje prirodnih obala rijeke Vrbas, čime se dodatno smanjuju zelene površine u urbanom prostoru, dodali su oni.
Bager u Vrbasu – Foto: Impuls
Građani su ukazali i na problem visokih ljetnih temperatura i sve izraženijeg efekta toplotnih ostrva u gradu, što ukazuje na potrebu prilagođavanja urbanog prostora klimatskim promjenama.
Kao važni prijedlozi izdvajaju se sadnja novih stabala, proširenje drvoreda, formiranje novih parkova i dodatno ozelenjavanje grada. Očuvanje postojećeg zelenila i stvaranje novih zelenih površina važni su za kvalitetniji i ugodniji život u urbanom prostoru.
Kako građani doživljavaju toplotni stres?
-Dodatno je sprovedena anketa u kojoj je učestvovalo 58 ispitanika, s ciljem da se ispita kako doživljavaju ekstremne klimatske uslove u urbanom prostoru Banje Luke tokom ljetnih vrućina. Rezultati pokazuju da je 41,4% ispitanika osjećaj vrućine ocijenilo kao nepodnošljiv, dok je 20,7% navelo da im je veoma neugodno. Ovi nalazi ukazuju na značaj zelenila i potrebe da se grad prilagođava sve izraženijim toplotnim ekstremima, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Šta su Banjalučani još prepoznali kako probleme u gradu?
Građani su ukazivali na divlje deponije, zapuštene površine, izlivanje otpadnih voda, dotrajale kontejnere i neadekvatno odlaganje kabastog otpada. Među prijedlozima su postavljanje podzemnih kontejnera i dodatnih posuda za reciklažu, prema rezultatima ankete.
Među problemima se izdvajaju zapuštena i oštećena dječija igrališta, nedostatak javnih česmi, parkova i zelenih površina. Građani predlažu obnovu igrališta, uređenje zapuštenih lokacija, izgradnju sportskih terena i postavljanje klupa i drugih sadržaja za boravak na otvorenom.
Foto: Impuls
Nedostatak rampi, visoki ivičnjaci, oštećeni trotoari i nepropisno parkirani automobili predstavljaju prepreke za osobe s invaliditetom, roditelje s dječijim kolicima i starije stanovništvo. Ovi problemi ukazuju na potrebu da pristupačnost bude sastavni dio planiranja i uređenja grada.
Građani su ukazivali i na zagađenje vazduha tokom zime, nedostatak javnih toaleta i zagađene vodotoke. Među prijedlozima su izgradnja vrtića i stvaranje novih javnih i društvenih sadržaja.
-Cilj ankete je da se bolje razumiju potrebe građana, identifikuju ključni problemi u prostoru, kao i prepoznaju mogućnosti za unapređenje organizacije prostora u gradu, uz poseban osvrt na zaštitu životne sredine. Građani su putem interaktivne karte imali priliku da označe konkretne lokacije i prijave probleme ili daju prijedloge koji se odnose na njihova naselja i svakodnevno okruženje, istakli su iz Centra za životnu sredinu i dodali da sprovođenje ankete ima za cilj da ukaže na značaj participacije građana, posebno u procesima urbanog planiranja, kao i na mogućnosti koje pružaju digitalni alati u uključivanju građana u ove procese.
-Istovremeno, želimo da podstaknemo primjenu ovakvih i sličnih modela participacije u praksi lokalnih uprava u Bosni i Hercegovini, naglasili su iz CZZS-a.