Foto: udruženje “Opstanak” Vareš
Zastupljenost tema zaštite životne sredine u predizbornim programima političara na prostorima Bosne i Hercegovine uglavnom se može opisati kao deklarativna i površna. Teme koje najviše zauzimaju javni prostor su nacionalna pitanja i ekonomski rast. Međutim, sve više ekoloških udruženja se oglašava povodom izbora i podsjećaju javnost da izbori nisu samo pitanje političkih stranaka i kandidata, već i građana.
Piše: Jelena Jevđenić
Krajem avgusta iz udruženja “Fojničani Maglaj” postavili su pitanje ne samo kandidatima već i građanima da li su za zaštitu sliva Krivaje ili eksploataciju hroma u njenom slivu.
– Jesu li za očuvanu prirodu ili njeno zagađenje i devastaciju? Jesu li na strani građana ili rudarskih kompanija? Tražite jasne odgovore na ova pitanja, a ne prazna predizborna obećanja, naveli su iz ovog udruženja.
Oglasilo se i udruženje „Opstanak“ iz Vareša. Oni su poručili da je poruka glasačima jednostavna.
-Birajte političare koji su na strani zdravlja ljudi, čistog zraka i čiste vode. Naša prirodna bogatstva nisu roba za jednokratnu korist. Pred nama je pitanje kakvu ćemo budućnost ostaviti našoj djeci – čistu vodu, zdravu prirodu i život dostojan čovjeka ili rudnike, zagađenje i posljedice koje mogu ostati generacijama, poručili su iz ovog udruženja.
Uoči zvaničnog početka predizborne kampanje “Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT” je uputila dopise političkim strankama koje participiraju u sadašnjem sazivu najviših zakonodavnih organa vlasti na entitetskim nivoima.
Upućena su četiri konkretna zahtjeva u vezi pitanja čije rješavanje, prema ovoj Fondaciji, treba imati prioritet u postojećim okolnostima.
Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, kaže da se svi zahtjevi odnose na zaštitu životne sredine, što je problematika koja bi trebala postati ključna u izbornim programima partija i djelovanja poslije eventualnog dolaska na vlast, ali i kao opozicija.
Zahtjevi se odnose na konačno usvajanje šumarskih zakona – Zakona o šumama FBiH i Zakona o šumarstvu HNK/Ž, izradu strateških dokumenata, unaprjeđenje zakonodavnog okvira i povećanje transparentnosti kod upravljanja mineralnim sirovinama, očuvanje rijeka, izvorišta i njihovih slivova te zakonsku zabranu izgradnje malih hidroelektrana i u entitetu Republika Srpska.
„Situacija kojoj svjedočimo posljednjih decenija uopšte nije dobra. Imamo rijeke koje zagađujemo i pregrađujemo, šume kojima ne gazdujemo adekvatno, planine koje postaju građevinske parcele, kontroverzne rudarske projekte, zagađen zrak, neuređeno pitanje upravljanja otpadom i brojne druge probleme koji zahtijevaju ne isprazna obećanja, već konkretne korake i održiva rješenja, zasnovana na strateškim planiranjima i istinskom uvažavanju zapostavljenog javnog interesa“, kaže Kusturica za Impuls.
Foto: Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT
Ona navodi da su iz ove Fondacije analizirali predizborne programe nekih od vodećih političkih stranaka u našoj državi. Ističe da se dokumenti svode uglavnom na deklarativne izjave o zalaganju za zaštitu okoliša, bez prikazanih konkretnih mjera i rokova za njihovu realizaciju.
„Insistiramo na tome da, kada se donosi odluka o novom hidroenergetskom projektu, rudniku, fabrici, turističkom kompleksu ili urbanističkom planu, okoliš ne smije biti, narodski rečeno, posljednja rupa na svirali. Treba mu i mora biti posvećena posebna pažnja, da bude jedan od prvih kriterija prilikom odlučivanja“, naglašava Kusturica.
Vidljivo je da političari u BiH ne shvataju ozbiljno ni klimatske promjene, ni međunarodne obaveze koje je Bosna i Hercegovina potpisala i pravno se obavezala na njihovu provedbu, a koje se tiču životne sredine. Uprkos sve većim pritiscima na prirodu i sušu koja je ove godine pogodila našu zemlju, prirodni resursi se i dalje žrtvuju za ekonomsku dobit pojedinaca. Za građane ostane zagađenje i ugrožen opstanak na porodičnim imanjima.
-Ako je cijena razvoja zagađena voda, uništena priroda te povećan rizik od olova i drugih teških metala u ljudskom organizmu, onda imamo pravo pitati, je li to razvoj koji želimo? Zdravlje ljudi mora biti iznad profita. Voda mora biti važnija od rude. Priroda mora biti važnija od kratkoročne zarade, naveli su iz udruženja „Opstanak“.
Sličnog stava je i Kusturica. Ona kaže da glasači trebaju okolišna pitanja tretirati kao pitanja od kojih ovisi naš opstanak u ovoj državi.
„Je li se može živjeti bez pitke vode? Je li smo spremni da izgubimo ovo rijeka što nam je ostalo? Je li normalno da nam nestaju šume uslijed požara? Je li normalno da nam sugrađani ginu u poplavama i klizištima? Je li normalno da nam dolaze različiti rudnici i da nam djeca u krvi imaju olovo ili druge toksine koji narušavaju zdravlje? Je li sanjamo o BiH koja je skladište data centara? Mi kažemo kao i svako normalan, da to nije i ne može biti normalno. Zato apelujemo na glasače, da postavljaju pitanja političkim kandidatima, da zahtijevaju zaštitu svog zdravlja kroz uvrštavanja ovih i ostalih važnih ekoloških tema“, ističe ona.
Lejla Kusturica – Foto: Nick St.Oegger
Prema istraživanjima platforme Istinomjer, opšti procenat ispunjenosti predizbornih programa izuzetno je nizak. Tako da teme koje se tiču zaštite životne sredine su na samom dnu, ako i ima.
Primjer zabrane gradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH su skoro sve što imamo. Ali i to se desilo nakon višegodišnje borbe lokalnih zajednica i ekoloških udruženja. I ne odnosi se na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Kusturica kaže da tek kada shvate da su im pozicije istinski ugrožene, tada počinju dobivati uši i oči.
„Taj historijski, narodski zakon došao je kao rezultat višegodišnje borbe aktivističkih pokreta u brojnim lokalnim zajednicama. Uz podršku nezavisnog dijela akademske zajednice, medija i organizacija civilnog društva stvoren je pritisak koji je rezultirao time da je zabrana mHE u oba doma Parlamenta FBiH usvojena gotovo jednoglasno. I pozicija i opozicija tada su se svrstale na stranu prirode i građana i građanki koji su insistirali na očuvanju rijeka koje život znače“, naglašava ona i apeluje na medije da uvrste u političkim debatama goruća ekološka pitanja.
Kampanja je zvanično tek počela. Do 4. oktobra nagledaćemo se raznih manifestacija i naslušati se raznih obećanja. Pozicija će hvaliti svoj rad i najavljivati napredak BiH. Opozicija će ukazivati zagađenje i razne projekte koji su devastirali prirodu u BiH. Ekolozi i aktivisti poručuju da ono što mi glasači treba da vidimo je ko nudi isprazna obećanja, a ko se zalaže za sistematska rješenja.
-Birajmo one koji će govoriti u naše ime, a ne one koji će svojim djelima ili šutnjom pogodovati pojedinim političkim interesima i krupnom kapitalu, poručili su iz udružnja „Opsatank“.
Impuls