Foto: Profimedia
Vlade ovih zemalja pojasnile su da nemaju namjeru ugostiti nuklearno oružje na svom teritoriju u vrijeme mira, već da isključivo stvaraju pravni okvir koji bi to omogućio u slučaju potrebe
Litvanija je početkom jula pokrenula postupak kojim se ukida ustavna zabrana razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, dok je Finska to učinila još u julu, također članica NATO-a na granici s Rusijom.
– Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kad su okolnosti bile posve drugačije, rekao je šredsjednik Litvanije Gitanas Nauseda.
Ministar odbrane Litvanije Robertas Kaunas obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je Litvanija ostala praktički jedina članica Saveza s izričitom ustavnom zabranom takvog naoružanja.
To je, prema njegovim riječima, sprječava da u potpunosti iskoristi NATO-ov odbrambeni potencijal.
Istovremeno, Njemačka nastoji osigurati pristup i francuskom i britanskom nuklearnom oružju, usred rastuće zabrinutosti zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Očekivano, Rusija je odmah poduzela konkretne protumjere prema državama koje su se odlučile ili razmatraju ovaj potez.
Tako su od 1. jula privremeno obustavili sav željeznički promet ljudi, vozila i tereta preko svih pet graničnih prijelaza s Finskom, dok su u Estoniji i Latviji zatvorili po jedan granični prijelaz.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je finsku odluku “pobjedom slijepe rusofobije” nad zdravim razumom.
Finska vlada je pojasnila da zemlja “nema planove” da ugosti nuklearno oružje u vrijeme mira, već da zakon otvara pravnu mogućnost za takav potez u budućnosti, što je, podsjećaju, u skladu s NATO-ovim programom dijeljenja nuklearnog oružja, u kojem savezničke zrakoplovne posade mogu isporučiti taktičke nuklearne bombe ako konvencionalni sukob preraste u nuklearni.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Finsku za rusofobiju i najavio da bi zemlja mogla postati jedna od meta ruskog nuklearnog naoružanja, prenosi Index.hr.