Foto: AP
Četverogodišnji rat u Ukrajini i međunarodna izolacija Rusije značajno su promijenili poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u odnosima s Kinom.
Umjesto lidera koji je godinama nastupao s pozicije snage, Putin se sve češće nalazi u ulozi partnera koji traži ustupke, dok Peking koristi novu geopolitičku realnost kako bi dodatno učvrstio svoj utjecaj, piše “The Wall Street Journal”.
Rusija je, suočena sa zapadnim sankcijama i ograničenim pristupom evropskim tržištima, sve više usmjerena prema Kini kao ključnom trgovinskom partneru. To je Pekingu omogućilo da u pregovorima postavlja povoljnije uslove i ostvaruje dugoročne strateške ciljeve.
Ekonomska prednost
Kineski predsjednik Ši Đinping (Xi Jinping) je još 2013. godine ruskog lidera Vladimira Putina nazivao uzorom i isticao njegov međunarodni utjecaj. Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu odnosi između dvije zemlje postepeno su dobili drugačiju dinamiku.
Danas se gotovo 40 posto ruske vanjske trgovine odvija s Kinom, dok ruski udio u ukupnoj kineskoj trgovini iznosi manje od četiri posto. Takva neravnoteža jasno pokazuje koliko je Rusija postala ovisna o kineskom tržištu, dok Kina bez većih posljedica može tražiti povoljnije uslove saradnje.
Tokom Putinove posjete Pekingu u maju ove godine, ruska delegacija očekivala je potpisivanje ugovora o izgradnji plinovoda “Snaga Sibira 2”, projekta koji bi trebao povećati izvoz ruskog plina prema Kini. Međutim, kineski zvaničnici insistirali su da se plin prodaje po cijenama koje važe na ruskom domaćem tržištu. Takav zahtjev praktično bi značio da bi Moskva morala subvencionirati veliki dio projekta, zbog čega ugovor na kraju nije potpisan.
Analitičari smatraju da je upravo ovaj slučaj pokazao koliko se promijenio odnos snaga između dvije zemlje. Dok je Rusija nekada imala više prostora za pregovore, danas Kina može odgađati ili uslovljavati velike infrastrukturne projekte bez značajnijih posljedica po vlastitu ekonomiju.
Simbolične poruke i oprez
Njemački poduzetnik Jerg Vutke (Jörg Wuttke) opisao je atmosferu tokom Putinove posjete riječima:
-Ši je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući.
Promjena u odnosima vidljiva je i kroz simboliku. Nakon Putinove posjete kineski mediji objavili su fotografiju na kojoj ruski predsjednik posmatra zajednički portret sa Šijem. Iz Pekinga tvrde da cilj takvog kadra nije bio poniziti ruskog lidera, ali mnogi analitičari smatraju da je fotografija ipak poslala jasnu poruku o tome ko danas ima dominantniju poziciju.
Kineske vlasti istovremeno izražavaju zabrinutost zbog sve intenzivnije vojne saradnje Rusije i Sjeverne Koreje. Peking strahuje da bi prijenos ruske vojne tehnologije mogao dodatno ojačati nuklearne kapacitete Pjongjanga, što bi moglo potaknuti Južnu Koreju i Japan na još bližu sigurnosnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Pored toga, Kina nastoji zadržati stabilne odnose sa svim važnim akterima u regiji, svjesna da bi dodatna eskalacija sukoba mogla negativno utjecati na ekonomsku sigurnost i međunarodnu trgovinu.
Izgradnja odnosa
Istovremeno, Kina jača veze s ruskim zvaničnicima i pripadnicima političke i poslovne elite za koje procjenjuje da bi mogli imati važnu ulogu u vođenju zemlje nakon Vladimira Putina. Na taj način Peking nastoji osigurati kontinuitet svojih interesa bez obzira na eventualne političke promjene u Moskvi.
Prema pisanju “The Wall Street Journala”, kinesko rukovodstvo gradi dugoročne odnose ne samo sa sadašnjom ruskom vlašću već i s potencijalnim budućim liderima, što pojedini analitičari tumače kao znak da Peking razmatra različite scenarije razvoja političke situacije u Rusiji.
Krajem juna Kina je javno pozvala Moskvu i Kijev na prekid neprijateljstava i nastavak pregovora. Tom prilikom jedan kineski diplomata prvi put je javno spomenuo i stradanje ukrajinskih civila, što su mnogi ocijenili kao nešto uravnoteženiji ton kineske diplomatije.
Ipak, početkom jula objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. U njima su učestvovali generali obje vojske, a pripreme je, prema dostupnim informacijama, lično odobrio ruski ministar odbrane.
Takvi potezi pokazuju da, uprkos povremenim razlikama u interesima i oprezu Pekinga, strateško partnerstvo između Kine i Rusije ostaje snažno. Međutim, sve je više pokazatelja da Kina u tom odnosu ima znatno veću političku i ekonomsku težinu nego što je to bio slučaj prije početka rata u Ukrajini.