Foto: NV/Ilustracija
Od otkrivanja afere u Gospiću pitanje ilegalnog uvoza otpada jedna je od glavnih tema u Hrvatskoj, a odnedavno i u Bosni i Hercegovini.
Međutim, u Italiji je to već dugo dobro uhodan posao mafije. O tome kako se italijanski otpad krijumčari u susjedne države i ko sve u tome učestvuje, reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac razgovarala je s Frankom Robertijem, penzionisanim tužiocem iz Napulja.
U Hrvatskoj je trenutno jedna od najvećih afera ona s ilegalnim uvozom opasnog otpada. Najveći dio uvezen je iz Italije, što je, između ostalog, potvrdila i Europolova istraga.
„Uopće me ne čudi. Mi smo saznali za taj posao, koji su sami krijumčari smatrali vrlo unosnim i manje opasnim za sebe nego krijumčarenje droge, u decembru 1992. godine, kada je krijumčar, osoba nama poznata kao međunarodni krijumčar kokaina, kada smo ga otišli ispitati u zatvor u Vicenzi, zove se Nunzio Perrella, želio sarađivati s pravosuđem. Rekao nam je da će sigurno govoriti o krijumčarenju droge, ali da se u tom trenutku već nekoliko godina bavi krijumčarenjem otpada“, rekao je Franko Roberti, penzionisani tužilac iz Napulja.
„Saradnja s Nunziom Perrellom otvorila nam je oči o tom kriminalnom poslu koji je u to vrijeme već bio veoma razvijen jer se, ponavljam, zarađivalo gotovo jednako kao i na trgovini drogom, ali uz mnogo manji rizik“, dodao je Roberti.
Tada su počeli istraživati poslove povezane s otpadom.
„Tada su počele naše istrage, ali morali smo dugo čekati, mnogo godina, prije nego što smo dobili zakonodavstvo koje je zaista bilo na nivou tog izazova. Stoga me uopće ne iznenađuje što iz Italije ide u Hrvatsku, koja nam je veoma bliska, susjedna zemlja i s kojom, nažalost, postoje i odlične kriminalne veze uz odlične političke odnose“, rekao je Roberti.
Svime upravlja mafija
„Najvažniji dio koji treba istaknuti u cijeloj ovoj priči jeste uloga posredničkih organizacija, a to su kriminalne organizacije koje povezuju italijanske krijumčare sa stranim krijumčarima. Njima gotovo u potpunosti upravlja mafija, pripadnici jedne od tradicionalnih italijanskih mafija: Mafia, Camorra, Cosa Nostra, kalabrijska ‘Ndrangheta ili čak apulijska mafija“, objasnio je penzionisani tužilac.
Roberti objašnjava kako su se te mafije i njihovi predstavnici reorganizirali i za ilegalnu trgovinu otpadom prema istočnoj Evropi. Oni su s Hrvatskom tokom godina, naprimjer, razvili i trgovinu oružjem. Također, te organizacije vode računa o tome da tokove robe, nazovimo ih tako, drže odvojenim od tokova novca.
„Stoga se tok novca, a time i pranja novca i korupcije, odvaja i njime zasebno upravljaju subjekti koji su različiti od onih koji prevoze robu“, objašnjava Roberti.
Ipak, da bi sve funkcioniralo, moraju biti uključene i legalne kompanije.
„Što se tiče paravan-kompanija koje su naizgled legalne i bave se naizgled zakonitom trgovinom, često smo utvrdili i provjerili da se one u stvarnosti bave i plasiranjem droge i otpada te da zapravo rukuju i ilegalnim, nezakonitim novcem, novcem na crno“, rekao je Roberti.
Za takve operacije potreban je veliki broj ljudi.
„Camorra je bila prva kriminalna organizacija koja je upravljala trgovinom otpadom. Napuljska Camorra mogla se osloniti na ogroman broj ljudi, posebno mladih, spremnih na sve kako bi zaradili ponekad i veoma velike iznose novca“, rekao je Roberti.
Otpad iz Italije preko Slovenije stizao u Hrvatsku
U hrvatskom slučaju tone i tone otpada iz Italije putovale su u Hrvatsku preko Slovenije. Za tako nešto morala je postojati organizacija u sve tri zemlje.
„Naravno, mora postojati neko u svakoj od tih zemalja. U Gospiću, naprimjer, zasigurno mora postojati organizacija koja prima otpad i brine se za njegovo zakopavanje bez obrade i bez neutralizacije njegovog toksičnog djelovanja, jer ovdje govorimo o opasnom, toksičnom otpadu, metalima, plastici, medicinskom otpadu. Dakle, nažalost, počinjeno je izuzetno teško djelo ilegalne trgovine s Hrvatskom“, rekao je Roberti.
„Nažalost, kako vam objašnjavam, to su kriminalne organizacije koje djeluju više pomoću korupcije nego pomoću nasilja“, dodao je Roberti.
Ipak, nasilje zadržavaju kao rezervno sredstvo kojim se garantira poštivanje koruptivnih dogovora.
Roberti smatra da je važno ojačati međunarodnu saradnju i uskladiti zakonodavstva, zbog čega se zalaže za veće ovlasti Europola.
Hoće li otpad završiti u BiH?
Neformalna grupa građana “Za čist zrak” iz Kaknja prije nekoliko dana uputila je otvoreno pismo ključnim bh. i federalnim institucijama povodom informacija o opasnom otpadu na području Gospića u Republici Hrvatskoj. Iz ove organizacije izražavaju duboku zabrinutost i traže hitne odgovore na pitanje da li postoji mogućnost da se ovaj otpad uvozi i spaljuje u cementarama širom Bosne i Hercegovine kao alternativno gorivo?
U saopštenju se podsjeća na već postojeću zabrinutost bh. javnosti zbog upotrebe RDF/SRF otpada, starih automobilskih guma i drugih opasnih materijala u industrijskim postrojenjima i cementarama.
“Da bi spalionice bile ekonomične potrebne su im goleme količine otpada. Ako dozvolimo uvoz otpada, mi otvaramo vrata pakla”, upozorio je Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija”.