Foto: Erti Majdani/Google
Nekoliko tjedana nakon što je Albanija izmijenila zakon o zaštićenim područjima, tvrtka Jareda Kushnera predstavila je plan luksuznog resorta na jednoj od najočuvanijih dionica albanske obale, pokrenuvši višegodišnji politički, pravni i ekološki sukob koji je završio pred Ustavnim sudom.
Piše: Andrea Milat
Dok albanska vlada projekt luksuznog turističkog resorta povezanog s američkim investitorom Jaredom Kushnerom predstavlja kao priliku za gospodarski razvoj i privlačenje međunarodnog kapitala, ekološke organizacije, dio stručne i političke javnosti te tisuće prosvjednika upozoravaju da bi posljedice mogle zahvatiti jedno od najvrjednijih prirodnih područja istočne obale Jadrana te otvoriti pitanje mogu li se pravila zaštite prirode prilagođavati potrebama velikih investicija.
Početkom lipnja ove godine međunarodna organizacija BirdLife International optužila je Albaniju da uništava zaštićenu obalu radi projekta povezanog s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uslijedili su prosvjedi, reakcije oporbenih stranaka, istrage novinara i nove rasprave o tome kako se upravlja prirodnim dobrima u zemlji koja se posljednjih godina ubrzano otvara luksuznom turizmu.
U središtu rasprave nalazi se plan izgradnje luksuznog turističkog kompleksa povezanog s Kushnerovom investicijskom tvrtkom Affinity Partners. Projekt obuhvaća područja na albanskoj obali koja se smatraju među najočuvanijim dijelovima istočnog Jadrana i Mediterana.
Jared Kushner i Ivanka Trump prvi su put javno povezani s albanskom obalom još 2021. godine, kada su tijekom obilaska Jadrana posjetili otok Sazan te se susreli s albanskim premijerom Edijem Ramom. Nekoliko godina kasnije, u veljači 2024., albanski parlament izmijenio je Zakon o zaštićenim područjima, a nekoliko tjedana nakon toga Kushnerova investicijska tvrtka Affinity Partners javno je predstavila planove za razvoj luksuznih turističkih projekata u Albaniji. Kritičari projekta ističu upravo taj slijed događaja i upozoravaju da su prvi kontakti između investitora i albanskih vlasti dokumentirani godinama prije javne objave projekta.
Posljednji veliki dijelovi netaknute obale
Albanska obala posljednjih desetljeća prolazi kroz snažnu turističku transformaciju, ali pojedini dijelovi još uvijek zadržavaju prirodna obilježja koja su u mnogim drugim mediteranskim državama već nestala pod pritiskom urbanizacije.
Među njima se posebno ističe područje lagune Narta i okolnih obalnih ekosustava. Riječ je o složenom mozaiku laguna, močvara, pješčanih dina, borovih šuma i plitkih priobalnih staništa. Takvi krajolici pružaju utočište velikom broju biljnih i životinjskih vrsta te obavljaju niz ekoloških funkcija, od zaštite obale od erozije do zadržavanja vode i skladištenja ugljika.
Organizacije BirdLife International, PPNEA i EcoAlbania upozoravaju da bi razvoj velikih turističkih kapaciteta mogao trajno promijeniti karakter prostora koji je do danas ostao relativno očuvan. Njihova zabrinutost dodatno je porasla nakon početka pripremnih radova na lokaciji.
Foto: PPNEA
Važna postaja za ptice selice
Laguna Narta ubraja se među najvažnija područja za ptice u Albaniji i širem jadransko-mediteranskom prostoru. Nalazi se na migracijskom koridoru kojim se milijuni ptica sele između Europe i Afrike.
Posebnu pažnju javnosti privukli su veliki plamenci (Phoenicopterus roseus), koji su posljednje vrijeme postali simbol otpora projektu. Uz njih se ovdje redovito pojavljuju i druge vrste močvarnih ptica, uključujući kovrčavog nesita (Pelecanus crispus), jednu od najugroženijih vrsta pelikana u Europi.
Promjene staništa, povećani pritisak ljudske djelatnosti poput buke, prometa i intenzivnijeg korištenje obale mogu utjecati na hranidbu, odmor i razmnožavanje brojnih vrsta. Upravo zato međunarodne organizacije za zaštitu prirode naglašavaju da pitanje nije ograničeno na nekoliko hektara zemljišta predviđenih za gradnju, već obuhvaća funkcioniranje cijelog ekosustava.
Dine, šume i prirodna obrana od klimatskih promjena
Među najčešće spominjanim problemima nalazi se mogućnost uklanjanja dijelova obalnih dina i mediteranske borove šume radi izgradnje pristupne infrastrukture i turističkih sadržaja.
Dine predstavljaju prirodnu zaštitu od olujnih udara mora i obalne erozije. Njihova uloga postaje posebno važna u razdoblju klimatskih promjena, porasta razine mora i sve češćih ekstremnih vremenskih događaja.
Znanstvena literatura posljednjih godina sve češće naglašava da prirodna rješenja, uključujući očuvanje močvara, dina i obalnih šuma, mogu biti među najisplativijim oblicima prilagodbe klimatskim promjenama. Jednom izgubljeni sustavi obično se vrlo teško obnavljaju, a troškovi umjetnih zamjena često višestruko premašuju vrijednost očuvanih prirodnih staništa.
Pritisak na rijetke morske vrste
Dodatnu zabrinutost izaziva planirani razvoj na području Sazana i poluotoka Karaburun, gdje se nalaze važna staništa sredozemne medvjedice (Monachus monachus) i dalje ugrožene. Na poznatoj svjetskoj Crvenoj listi ugroženosti, država kroz koju se prati medvjedica je Hrvatska, ali njezin opstanak kod nas, usko je povezan s onim u Albaniji.
To je dakle, i dalje, jedna od najugroženijih vrsta morskih sisavaca na svijetu. Ekološke organizacije upozoravaju da povećani promet plovila, marine, turističke aktivnosti i intenzivnije korištenje obale mogu utjecati na mjesta odmora i razmnožavanja medvjedica. Slični argumenti navode se i za morske kornjače koje koriste pojedine albanske plaže za gniježđenje.
Najveća rasprava ipak se vodi oko zakonodavnog okvira koji je omogućio razvoj projekta. Albanski parlament 2024. godine usvojio je izmjene zakona o zaštićenim područjima kojima se otvara mogućnost razvoja određenih strateških investicija unutar pojedinih kategorija zaštićenih prostora. Kritičari smatraju da je upravo ta promjena stvorila regulatorne uvjete za realizaciju velikih turističkih projekata na lokacijama koje su do tada bile pod strožim režimom zaštite.
Ustavnom tužbom za zaštitu lagune Narta
Protiv izmjena zakona ustavnu tužbu podnijelo je 37 zastupnika albanskog parlamenta uz podršku Albanskog ornitološkog društva (AOS) i organizacije EcoAlbania. Tužitelji su tvrdili da zakon slabi postojeću zaštitu prirode te otvara prostor za luksuznu turističku infrastrukturu unutar područja koja su do tada bila pod strožim režimom zaštite.
Ustavni sud Albanije u srpnju 2025. odbio je zahtjev za ukidanje zakona i ostavio ga na snazi. Međutim, troje sudaca u izdvojenom mišljenju upozorilo je da novi zakon uklanja dio postojećih zabrana te omogućuje razvoj infrastrukture za turizam visoke kategorije unutar zaštićenih područja, što prema njihovu mišljenju može imati nepovratne posljedice za prirodne vrijednosti.
Time rasprava izlazi iz okvira lokalnog sukoba između investitora i aktivista. U središte dolazi pitanje kakvu ulogu zaštićena područja imaju u razdoblju rastućeg turističkog pritiska te pod kojim uvjetima država može mijenjati pravila koja su prethodno uspostavljena radi očuvanja prirode.
Zašto je slučaj izazvao toliko snažan otpor?
Iako se javna rasprava često vodi oko flaminga, dina i zaštićenih staništa, posljednjih mjeseci u Albaniji je postalo jasno da je u pozadini mnogo širi politički sukob.
Projekt je povezan s tvrtkom Affinity Partners američkog investitora Jareda Kushnera, zeta aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Albanska vlada projekt predstavlja kao veliku razvojnu priliku koja bi trebala privući međunarodni kapital i luksuzni turizam. Kritičari, međutim, smatraju da slučaj pokazuje kako politički povezani investitori dobivaju pristup lokacijama koje bi za druge investitore ostale nedostupne.
Dodatne sumnje izazvala je činjenica da su izmjene zakona o zaštićenim područjima donesene neposredno prije javnog predstavljanja projekta. Zbog toga su se u javnosti počela postavljati pitanja jesu li zakoni mijenjani zbog općeg interesa ili zbog konkretnih investicijskih planova.
Posljednji val prosvjeda izbio je nakon što su se na lokaciji pojavili teška mehanizacija, zaštitne ograde i pripremni radovi. Ekološke organizacije tvrde da spor više nije ograničen na moguće buduće posljedice jer su zahvati već zahvatili dijelove osjetljivih staništa. BirdLife, PPNEA i drugi sudionici kampanje smatraju da je dio nastalih promjena nepovratan te traže trenutačno zaustavljanje radova.
‘Flamingos prosvjedi’
Oporbene stranke, pojedini pravnici i organizacije civilnog društva tvrde da je riječ o primjeru takozvanog “state capturea” – situacije u kojoj političke i gospodarske elite oblikuju institucije i propise prema vlastitim interesima. Vlada odbacuje takve optužbe i tvrdi da se sve odluke donose u skladu sa zakonom.
Na prosvjedima u Tirani i drugim gradovima pojavili su se slogani poput “Albanija nije na prodaju” i “Ne želimo Albaniju pretvoriti u Dubai”. Za mnoge sudionike pitanje više nije samo hoće li određena plaža ili laguna ostati netaknuta, već imaju li građani stvaran utjecaj na odluke o zajedničkim prirodnim dobrima.
Slučaj Vjosa–Narta postupno prerasta u simbol šire rasprave o upravljanju javnim prostorom, transparentnosti institucija i odnosu između političke moći i privatnog kapitala. Za dio javnosti resort predstavlja investiciju koja može donijeti nova (jeftina) radna mjesta i gospodarski razvoj. Za drugi dio javnosti postao je simbol modela razvoja u kojem se najvrjedniji prirodni prostori postupno pretvaraju u ekskluzivne zone dostupne malom broju vrlo bogatih korisnika.