Foto: Charles Darwin Foundation
Tajanstvena mala plava hobotnica otkrivena gotovo 1800 metara ispod voda ostrva Galapagos službeno je identifikovana kao potpuno nova vrsta. Veličine loptice za golf, sićušno stvorenje šokiralo je istraživače tokom dubinske ekspedicije kada se, iznenada, pojavilo na kameri, puzeći po okeanskom dnu u blizini podvodne planine.
Ostrva Galapagosa uz obalu Ekvadora poznati su po životinjama koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, uključujući divovske kornjače i morske iguane. Naučnici su sada na taj popis dodali još jedno izvanredno stvorenje: sićušnu plavu hobotnicu nedavno identifikovanu u dubokim vodama.
Novo opisana vrsta objavljena je u časopisu Zootaxa nakon što su istraživači potvrdili da neobična hobotnica nikada prije nije dokumentovana.
Životinja je prvi put uočena tokom dubinske ekspedicije 2015. godine na istraživačkom brodu E/V Nautilus. Misija je provedena u partnerstvu sa Fondacijom Charles Darwin (CDF) i Upravom Nacionalnog parka Galapagos. Istraživači su koristili daljinski upravljano podvodno vozilo (ROV) za istraživanje morskog dna u blizini ostrva Darwin, koji se nalazi na sjevernom rubu arhipelaga Galapagos.
Otkriće dubokog mora u blizini podvodne planine
Dok je ROV istraživao podvodnu planinu otprilike 1773 metra ispod površine okeana, istraživači su primijetili nešto neobično kako se kreće po morskom dnu: sićušnu hobotnicu upečatljive plave boje.
Neposredne reakcije naučnika zabilježene su u audio snimkama ekspedicije.
“Sićušna je!”
“Plava je!”
Koristeći ROV, tim je prikupio uzorak hobotnice, a snimio je i video snimke još dvije koje su izgledale kao iste vrste. Nakon povratka na Galapagos, istraživači su donijeli desetine dubokomorskih uzoraka u Istraživačku stanicu Charles Darwin na pregled, piše Science Daily.
Među svim prikupljenim životinjama, mala hobotnica se odmah istakla. Veličine loptice za golf, izgledala je drugačije od bilo koje poznate vrste. Istraživači na stanici kontaktirali su stručnjakinju za hobotnice Janet Voight i poslali joj fotografije životinje radi identifikacije.
„Odmah sam znala da je to nešto zaista posebno“, kaže Voight, kustoskinja beskičmenjaka u Muzeju Field u Chicagu i glavna autorica studije koja opisuje novu vrstu.
„Nikada nisam vidjela ništa slično“, dodala je ona.
Naučnici koriste CT snimke za proučavanje rijetkih hobotnica
Uzorak je pažljivo konzerviran u alkoholu i formalinu prije nego što je poslan s Galapagosa u Chicago, gdje ga je Voight ispitala u Muzeju Field.
Obično, identifikovanje nove vrste hobotnice zahtijeva od naučnika da seciraju uzorak i pažljivo prouče faktore poput usta, kljuna i zuba. Međutim, istraživači su se suočili s velikim izazovom jer su imali samo jedan potvrđeni uzorak.
„Kada opisujete novu vrstu hobotnice, morate pogledati sve dijelove, uključujući usta, kljun i zube. A da biste vidjeli te stvari, morate otvoriti uzorak. Imali smo samo jedan primjerak, pa ga nisam htjela rastavljati“, kaže Voight.
Umjesto toga, tim se okrenuo naprednoj tehnologiji snimanja.
Stephanie Smith, voditeljica laboratorija za rendgensku kompjuteriziranu tomografiju u Muzeju Field, pomogla je u stvaranju vrlo detaljnih mikro CT snimaka hobotnice.
„Budući da CT snimanje nije destruktivno, posebno je važno za tipske primjerke poput ovog. I to je sjajno za mene jer mi ljudi često donose ove nevjerojatno rijetke i zapanjujuće lijepe primjerke koje imam privilegiju virtualno otvoriti“, kaže Smith, koautorica rada koji opisuje novu vrstu. „Nema ništa bolje od provođenja dana gledajući nešto što nijedan drugi čovjek nikada nije vidio.“
CT skeniranje funkcioniše kombinovanjem hiljadu rendgenskih slika u detaljan 3D model koji otkriva i vanjsku i unutarnju anatomiju objekta bez fizičkog rezanja u njega.
Kod sitne plave hobotnice, snimke su pružile jasne prikaze unutrašnjih organa i struktura usta, što je naučnicima omogućilo da je službeno klasifikuju kao novu vrstu i bolje razumiju njezin odnos s drugim hobotnicama.
„Ono što me stvarno impresioniralo jest to što je snimka male hobotnice otkrila toliko informacija o njezinim unutrašnjim organskim sistemima – obično snimanje mekih dijelova tijela pomoću mikro CT-a zahtijeva upotrebu kontrastnih sredstava na bazi teških metala čija upotreba ne bi bila poželjna kod tako rijetkog primjerka. Zbog toga je 3D modeliranje relevantnih organa zaista bilo jednostavan zadatak“, kaže Alexander Ziegler, istraživač na Sveučilištu u Bonnu u Njemačkoj i glavni autor rada.
Nova vrsta otkriva misterije okeana
Hobotnica je nazvana Microeledone galapagensis. Osim samog otkrića, vrsta također označava važnu prekretnicu za Voight, koja je provela više od 40 godina proučavajući evoluciju hobotnice. Ovo je prvi put da je službeno vodila opis nove vrste hobotnice.
„To su male hobotnice koje žive u dubokom moru i gotovo niko na Zemlji ih nikada nije vidio. Osjećam se sretnom što sam imala priliku raditi s njima“, kaže Voight. „Kad biste uzeli svo kopno na Zemlji i spojili ga, ne biste prekrili Tihi okean. Okeani su toliko veliki, a toliko toga još ima za istražiti.“
Istraživači kažu da su otkrića poput ovog također važna za zaštitu krhkih okeanskih ekosistema koji su još uvijek slabo shvaćeni.
Otkrića poput ovih podsjećaju nas koliko dubokog okeana na Galapagosu ostaje neistraženo. Svaka nova vrsta pomaže nam bolje razumjeti ove skrivene ekosisteme i zašto je njihova zaštita važna.