Trump je na ovo putovanje poveo i grupu izvršnih direktora kompanija koje žele riješiti otvorena pitanja s Kinom, među njima Elon Musk i izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang, koji se naknadno pridružio delegaciji.
Popularnost američkog predsjednika Donalda Trumpa je, od početka rata s Iranom, u konstantnom padu te stoga prva posjeta glavnom strateškom rivalu SAD-a od njegove posljednje posjete Kini 2017. godine dobila je dodatni značaj, piše Reuters.
Kineski predsjednik Xi Jinping otvorio je samit porukom da “kada sarađujemo, obje strane imaju korist; kada se sukobljavamo, obje strane trpe”, misleći na korist ili štetu po cijeli svijet.
Kineska državna novinska agencija Xinhua prenijela je da su pregovori ekonomskih i trgovinskih timova u srijedu postigli „ukupan uravnotežen i pozitivan ishod“
Posljednja runda pregovora imala je za cilj očuvanje trgovinskog primirja koje su Trump i Xi dogovorili prošlog oktobra te uspostavljanje mehanizama za podršku budućoj trgovini i investicijama, rekli su zvaničnici upoznati s razgovorima.
Očekivano, Xi je otvorio i pitanje Tajvana, ostrva na koje Kina polaže pravo, dok SAD vojno podržava isto. Prema informacijama Reuters, kineski predsjednik rekao je Trumpu da je Tajvan najvažnije pitanje u odnosima SAD-a i Kine te da bi loše upravljanje tim pitanjem moglo dovesti do sukoba i izuzetno opasne situacije, navodi se u kineskom sažetku razgovora koji su trajali nešto više od dva sata.
Trump je na ovo putovanje poveo i grupu izvršnih direktora kompanija koje žele riješiti otvorena pitanja s Kinom, među njima Elon Musk i izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang, koji se naknadno pridružio delegaciji. Trump je rekao da će njegov prvi zahtjev Xiju biti da „otvori“ Kinu američkoj industriji.
Musk, Huang i izvršni direktor kompanije Apple Tim Cook prisustvovali su uvodnim razgovorima lidera, a Musk je novinarima po izlasku iz Velike dvorane naroda rekao da su razgovori bili „divni“.
Analitičar Ali Wyne iz Međunarodne krizne grupe rekao je da su se odnosi moći promijenili od Trumpove posljednje posjete Pekingu, kada je Kina činila sve kako bi ugodila Trumpu i kupovala milijarde dolara američke robe.
– Ovog puta upravo Sjedinjene Američke Države, samoinicijativno, priznaju taj status, rekao je Wyne, podsjećajući da je Trump tokom posljednjeg susreta s Xijem na marginama samita APEC-a u Južnoj Koreji prošlog oktobra ponovo koristio izraz „G2“, koji označava dvojac supersila.
Ipak, Trump je u ove razgovore ušao u znatno slabijoj poziciji nego što je to želio. Ranije su američki sudovi ograničili njegovu mogućnost jednostranog uvođenja carina na kineski i drugi uvoz. Rat s Iranom dodatno je povećao inflaciju u SAD-u i pojačao rizik da Republikanska stranka izgubi kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa na novembarskim izborima.
Iako je kineska ekonomija usporila, Xi se ne suočava s uporedivim ekonomskim ili političkim pritiscima.
Ipak, obje strane žele sačuvati trgovinsko primirje postignuto prošlog oktobra, kada je Trump suspendovao trocifrene carine na kinesku robu, dok je Xi odustao od ograničavanja globalnih isporuka rijetkih minerala koji su ključni za proizvodnju električnih automobila i oružja.
Washington želi Kini prodavati avione kompanije Boeing, poljoprivredne proizvode i energente kako bi smanjio trgovinski deficit koji Trump dugo kritikuje, dok Peking želi da SAD ublaži ograničenja izvoza opreme za proizvodnju čipova i naprednih poluprovodnika, rekli su zvaničnici uključeni u pripreme.
Osim trgovinskih pitanja, očekuje se da Trump pokuša nagovoriti Kinu da utiče na Iran kako bi postigao dogovor s Washingtonom i okončao sukob. Međutim, analitičari sumnjaju da će Xi biti spreman snažno pritiskati Teheran ili prekinuti podršku iranskoj vojsci, s obzirom na to da Kina Iran vidi kao važnu stratešku protutežu SAD-u.
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News u predsjedničkom avionu Air Force One da je u interesu Kine da pomogne rješavanju krize jer su mnogi kineski brodovi blokirani u Zaljevu, a usporavanje globalne ekonomije pogodilo bi kineske izvoznike.
Ipak, za Xija je američka prodaja oružja Tajvanu jedan od glavnih prioriteta.
Kina je u srijedu ponovila snažno protivljenje toj prodaji, dok status paketa pomoći vrijednog 14 milijardi dolara, koji čeka Trumpovo odobrenje, i dalje nije jasan. Sjedinjene Američke Države zakonski su obavezne pružiti Tajvanu sredstva za samoodbranu uprkos tome što nemaju formalne diplomatske odnose.
Xi planira uzvratnu posjetu kasnije ove godine, što bi bio njegov prvi odlazak u Sjedinjene Američke Države otkako se Trump 2025. godine vratio u Bijelu kuću.