Foto: Jelena Jevđenić
Vrste riba koje migriraju kroz rijeke i jezera suočavaju se sa kombinovanom prijetnjom od brana, zagađenja i prekomjernog ribolova, što ih sprječava da stignu do svojih mjesta za razmnožavanje.
Zlatni mahsir, slatkovodna riba iz porodice šarana i gunč som su neke od trideset vodećih vrsta riba kojima su UN sada dale prioritet za globalno očuvanje u novom izvještaju.
Tim međunarodnih naučnika procijenio je više od 15.000 vrsta slatkovodnih migratornih riba – koje čine polovinu svih vrsta riba – i otkrio da je njihov broj opao za 81% u posljednjih pola vijeka.
Autori su rekli da je ova grupa predugo ignorisana, ali da je „suštinski dio egzistencije ljudi“.
„Slatkovodne ribe izdržavaju stotine miliona ljudi širom svijeta, tako da su za ljude veoma važne“, rekao je dr Zeb Hogan, koautor izvještaja i profesor biologije na Univerzitetu Nevade u Rinu.
Pored toga što obezbjeđuju dovoljno hrane za 200 miliona ljudi širom svijeta, on je rekao da migratorne slatkovodne ribe imaju ogromnu raznolikost kojoj je potrebna zaštita.
„Imate ribe koje mogu dostići težinu od 295 kg i koje mogu migrirati preko 11.000 kilometara. Svaki oblik i veličina životinja koje možete zamisliti, ovi prelijepi zlatni dorado koji prave migracije na velike udaljenosti u Južnoj Americi, tropske jegulje koje se kreću hiljadama kilometara u Okeaniji“, rekao je.
Ujedinjene nacije su prvi put ispitale status ove grupe još 2011. godine, ali je procjenjeno samo 3.000 vrsta. Od tada, Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) prikuplja podatke o tome kako se populacije mnogo više vrsta snalaze.
Ovog puta, UN su mogle da ispitaju stanje više od 15.000 vrsta.
Identifikovale su 325 riba koje treba dodati globalnom sporazumu za praćenje i podršku ugroženim migratornim životinjama kako bi se oporavile. Od njih postoji 30 prioritetnih riba, od kojih se neke nalaze u Velikoj Britaniji, uključujući riječnu pastrmku, potočnu pastrmku i atlantskog lososa.
Prekomjerni ribolov i gubitak staništa
Kraća lista se sastoji od riba koje su i ugrožene i kulturno značajne za globalne zajednice.
„Na primjer, zlatni mahsir je kultna riba Himalaja. Zove se tigar rijeke, a mnogi ljudi u tom regionu cijene tu ribu zbog kulturnih i duhovnih praksi koje daleko prevazilaze ekonomske vrijednosti“, objasnila je Mišel Tim, zamjenica rukovodioca za slatku vodu u Svjetskom fondu za divlje životinje SAD, koja je takođe radila na izvještaju.
Kao i mnoge ribe na listi, suočava se sa dvije velike prijetnje od prekomernog ribolova i gubitka staništa, rekla je.
„Gubitak staništa uključuje stvari poput brana koje fragmentiraju riječni sistem i mogu promijeniti prirodni režim toka rijeke, što dovodi do toga da ribe ne mogu da se povežu sa svojim staništima za mrijest“, rekao je Tim.
Prekid migracije je problem koji je posebno rasprostranjen u Evropi, gdje ribe nailaze na prepreku na svojim rutama u prosjeku na svakom kilometru.
Često su prepreke mali propusti ili brane koje su suvišne i mogle bi se ukloniti, rekla je dr Janina Grej, šefica nauke u ekološkoj dobrotvornoj organizaciji WildFish.
Ali je rekla da je kumulativni efekat na migrirajuće ribe ogroman
„Može imati ogroman uticaj u smislu rezervi energije koje ribe koriste da prevaziđu [prepreke]“.
To ih čini podložnijim bolestima. Veća je vjerovatnoća da će biti uništene od strane predatora. Mrijestiće se na neoptimalnim tlima.
Povratak sa ivice propasti
Većina vrsta će prelaziti državne granice tokom svojih ogromnih migracija. To zahtijeva koordinisane napore između vlada kako bi se riješile ove prijetnje i obezbjedio oporavak nacionalnih zaliha, rekao je profesor Hogan, koautor studije.
Konvencija o očuvanju migratornih vrsta je globalni ugovor UN potpisan 1979. godine, koji obavezuje zemlje da zajedno rade na zaštiti migratornih vrsta svih vrsta.
UN sada predlaže da se 30 vrsta riba doda u ugovor na njihovom godišnjem sastanku za tri godine.
Sajga antilopa je primjer vrste koja je imala koristi od toga što je navedena na listi u okviru konvencije.
Godine 2015, antilopa je pretrpjela masovni izumiranje i strahovalo se da će ove preživjele životinje iz ledenog doba izumrijeti. Međutim, osnovan je međunarodni tim za borbu protiv krivolova i od tada se nivo populacije oporavio na više od milion.
„Fokus je očigledno bio na nekim od poznatijih, vidljivijih vrsta, kao što su velike mačke, antilope, kitovi, delfini“, rekla je Ejmi Frenkel, izvršna sekretarka UN za Konvenciju o migratornim vrstama (CMS).
Ona je rekla da je sada red na migratorne slatkovodne ribe da imaju koristi od koordinisane akcije.
Fokus konvencije na vrste sisara u odnosu na druge poput riba i insekata ranije je bio kritika sporazuma.