Foto: FB profil BHANSA
Agencija koja kontroliše nebo iznad BiH, funkcioniše kao porodična firma, upozoravaju poslanici: ignoriše parlament, krije finansije i odbija revizije.
Piše: Dragan Maksimović
Teško da neka institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa – kao što to čini Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Na njenom čelu već gotovo deset godina je Davorin Primorac, zet lidera HDZ BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.
Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.
Suverenitet nad nebom BiH – tek od 2019.
Kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom, BiH je decenijama zavisila od susjeda – nije imala ni obučen kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti o dijelu prostora i visini leta.
Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, 2009. je osnovana BHANSA. Agencija je tek 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine 10 hiljada metara.
Puni suverenitet nad nebom BiH uspostavljen je krajem 2019. kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH.
Istorijski trenutak, ali i početak novih problema.
Ignorisanje državnih institucija
Rukovodstvo BHANSA ignoriše državne institucije, u ovom slučaju parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima.
Agencija je odgovore izbjegavala, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni.
Potom je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA i zakazala je javno saslušanje rukovodstva te agencije.
Cijelo rukovodstvo na bolovanju
Na prvom saslušanju se iz agencije niko nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.
Iz BHANSA su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti da dostavi podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise od više „varijabilnih“ faktora.
„Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor BHANSA.
„Svaki pokušaj paušalnog izračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA”, naveo je Primorac.
Drugom prilikom, saslušan je zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. koji je komisija izričito tražila. Saslušanjem je utvrđeno da je osmoro kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.
Agencija je ipak dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih od 505 radnika raspoređenih u Mostaru (150), gdje je sjedište Agencije, Sarajevu (201), Banjaluka (126) i Tuzla (28), naveo je Primorac u dopisu Komisiji, ukazujući da BHANSA kontinuirano zapošljava, školuje i obnavlja kadar.
Komisija ne odustaje
Ni dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika, nisu bili dovoljni članovima Komisije koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.
„Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj – uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije“, kaže za DW predsedavajući Komisije Nenad Vuković.
On podsjeća da tu agenciju ne amnestira to što je u finansijskom smislu nezavisna: „To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i kako su oni zamislili, da nikome ne treba da polažu račune“.
„Rukovodstvo BHANSA grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor“, rekao je poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA), koji je bio podnosilac inicijative za saslušanje. Podsjetio je da je parlamentarni nadzor zakonska obaveza, a ne poziv koji se može ignorisati.
„Mi insistiramo na saslušanju direktora i drugog zamjenika, koji su ovaj put izbjegli saslušanje, da bi vidjeli kako će proći ovi koji su bili prisutni“, smatra Mehmedović.
Porodica Dodik i obitelj Čović
Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Od četiri člana dva su bila protiv. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je opet otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u svim državnim institucijama.
„Taj vid samovolje i drskosti rukovodstva BHANSA proizilazi iz snage HDZ-a koju politički ima na nivou BiH. Zbog osjećaja te političke moći, rukovodstvo je radilo tako kako je radilo u prethodnom periodu“, kaže Vuković za DW, očekujući od Kancelarije za reviziju da što prije „uđe“ u ovu Agenciju.
Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine, a iako su se u nekoliko navrata pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA, kako bi se omogućio neograničen broj mandata, izmjene su „zapele“ u Predstavničkom domu.
„U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovde je postalo normalno šta je u vlasništvo porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić, koja primećuje odsustvo bilo kakve pobune i reakcije po ovim i sličnim pitanjima.
„Dobra stranačka strategija“
Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada. Vuković je napomenuo da to zavisi od kapaciteta Kancelarije, ali da očekuje da zahtjev bude tretiran prioritetno.
Bez obzira na ishod revizije, činjenica je, smatraju naši sagovornici, da institucija koja raspolaže stotinama miliona maraka godišnje i kontroliše nebo iznad cijele države može godinama ignorisati parlament, odbijati dokumentaciju i krojiti zakone sebi u korist. A sve zbog „dobre stranačke strategije“ i prilagodljivih koalicionih partnera.