Koraci su poduzeti, od obraćanja Evropskoj komisiji do otvaranja mogućnosti međunarodnog spora protiv Republike Hrvatske zbog planirane izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom.
No, Hrvatska s aktivnostima nastavlja, sada i kroz zakonsku regulativu. Više od 250 hiljada građana strahuje da bi realizacija ovog projekta mogla ugroziti njihovo zdravlje i živote. Posebno su zabrinuti stanovnici Novog Grada, koji je od Trgovske gore udaljen svega pet kilometara.
“Iz ugla građanina jako je bilo teško gledati sve ovo što se dešava u Hrvatskoj u proteklih mjesec dana. Na takav način isključivati svu zainteresovanu javnost iz procesa donošenja odluka o nečemu što se nas prije svega tiče zaista nije način. Zato je jako važno, okej, pokušati i probati diplomatske načine, ali ono što sada možemo definitivno su međunarodni sporovi koji će trajati ko zna koliko dugo”, ističe Mario Crnković iz Udruženja građana “Green Team”.
Mještani se osjećaju ugroženo, ali sluha za njihove apele u Hrvatskom saboru nije bilo. Zbog toga je ekspertski tim u BiH, u saradnji s nadležnim entitetskim i državnim institucijama, pokrenuo niz pravnih aktivnosti i postupaka.
Upravo o tom pitanju i mogućnostima koje su pred Bosnom i Hercegovinom su domaći predstavnici iza zatvorenih vrata razgovarali sa međunarodnim pravnim stručnjacima.
Razgovarano je o dosadašnjim aktivnostima, ali i o narednim koracima zasnovanim na međunarodnim konvencijama koje se odnose na zaštitu životne sredine.
“Više postupaka pokrenutih pred Espoo komitetom, zatim pred Evropskom komisijom gdje su također podnete detaljne pritužbe, zatraženo pokretanje postupka, Savska i Dunavska komisija, protestne note i tako dalje”, pojašnjava Nemanja Galić, advokat i član ekspertskog time BiH.
Bosanskohercegovačke vlasti u ovom procesu savjetuje međunarodna pravna firma Laborde, specijalizirana za arbitraže, međudržavne sporove i ekološko pravo. Nakon sjednice Predsjedništva BiH prošle sedmice, otvorena je i mogućnost pokretanja međunarodne arbitraže, za šta već postoji okvirni akcioni plan.
“Nedavno je upravo stigla i podrška puna Predsjedništva za pokretanje međunarodnih sporova, tako da da, razvijena je i tu određena mogućnost, određeni akcijski plan i u tom pogledu”, dodaje Galić.
O detaljima se zasad ne govori, s obzirom na to da predstoji niz sastanaka i izrada studije utjecaja na okoliš koju treba provesti Hrvatska. Ipak, u Aarhus centru BiH tvrde da Trgovska gora ne ispunjava ni kriterije propisane hrvatskim pravilnicima.
“Gotovo 80% parametara samog njihovog pravilnika lokacija ne zadovoljava. Prvo da nije trusno zemljište, svi znamo šta se desilo u Petrinji sa strašnim zemljotresima koji upravo idu kroz taj rascjep. Druga situacija jeste da se takva lokacija ne može birati pored vodnih tijela, a svi znamo da je tu blizina izvorišta rijeke Une. Pored toga, naravno stanovništvo…”, kazala je Emina Veljović, direktorica Aarhus centra BiH.
Problematična je i struktura tla, upozoravaju stručnjaci. Hrvatska studiju provodi u vremenskoj stisci, jer je prema dogovoru sa Slovenijom dužna preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada do 2028. godine.
Do tada su planirani brojni međunarodni sastanci, a prvi je zakazan za maj u Ženevi. Ostaje otvorena i mogućnost međunarodnog spora ili postupka pred evropskim institucijama, s ciljem zaštite okoliša, ali i zdravlja građana s obje strane granice.