Foto: Unsplash
Cijene pekarskih proizvoda u Sarajevu i drugim gradovima rastu. Uprkos tome, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo do sada nije zaprimila nijedan zahtjev za kontrolu cijena u pekarama.
Udruženja potrošača upozoravaju da proizvođači često smanjuju gramažu pekarskih proizvoda, čime se izbjegava primjena ograničenih cijena, te da rast cijena pekarskih proizvoda nije u skladu s kretanjima cijena pšenice na svjetskim robnim berzama.
Pekare širom Sarajeva i drugih gradova, posljednjih mjeseci, podižu cijene. Građani to osjećaju svaki dan. Na kasi, u vrećici, na vagi. Hljeb je nekada bio osnovna namirnica. Danas je izdatak koji se planira.
„Rast cijena pekarskih proizvoda nesrazmjeran je rastu cijena žitarica na tržištu. Cijene nikad nisu bile niže u istom procentu kao što je manja težina. Tu je jako teško stati u kraj“, pojašnjava Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK-a.
Cijene pekarskih proizvoda variraju, ali variraju i gramaže u ovisnosti u kojoj pekari kupujete. Standardna bijela kifla košta 50 feninga, dok ona – sa dodatnim sastojkom – susamom skuplja je za 20 feninga. A vaga kaže da je ona, osim što je skuplja, i lakša. Građani su ogorčeni, ali pomireni sa cjelokupnom situacijom i rastom cijena na našim prostorima.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo tvrdi da, do sada, nije zaprimila nijednu prijavu. Ipak, pojašnjavaju da, u uslovima slobodnog formiranja cijena na tržištu, trgovci formiraju cijene prema uvjetima tržišta. U slučaju da se ne poštuje deklarisana težina, tada nastaje problem.
“Zakonom o kontroli cijena u FBiH predviđena je novčana kazna za pravno lice od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM. S druge strane, Zakon o zaštiti potrošača predviđa kaznu u iznosu od 1.500,00 do 3.500,00 za pravno lice, za odgovorno lice kazna iznosi od 500,00 do 1.000,00 KM, a fizičko lice 150,00 KM”.
Na putu ka transparetnosti i poštenijem tržištu i trgovini, Federalno ministarstvo trgovine najavljuje aplikaciju za poređenje cijena i elektronske deklaracije koje će donijeti više transparentnosti.
„To je jedna potpuna reforma u trgovini“, kazao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).
U posljednjih pet godina, globalne cijene su porasle u prosjeku za 20 posto. U našoj zemlji, u prosjeku od 50 do 200 posto. Ombudsmani za zaštitu potrošača na osnovu sveobuhvatne analize koju su napravili kažu da su poskupljenja neopravdana.
„Zaključak Institucije jeste da je značajan dio poskupljenja neopravdan, bez obzira na rast cijena namirnica koje BiH uvozi i rast troškova radne snage, te trgovci koriste trend za ostvarivanje ekstra profita. Institucija i ovim putem apelira na potrošače da uspoređuju cijene u različitih trgovaca, budući da postoje značajnije razlike kod konkurencije i da kažnjavaju trgovce sa višim cijenama trajnim nekupovanjem kod istih“.
Građani skupo plaćaju, a institucije pozivaju na prijave. No, osim što je nesrazmjer cijene i proizvoda postala ustaljena praksa, tu je i nesrazmjer masovnog nezadovoljstva građana i prijava koje inspekcije i institucije, kako tvrde, nisu zaprimile.