Foto: Impuls
Za 1,6 milijardi maraka porasla je ukupna robna razmjena BiH u odnosu na prošlu godinu. Najviše izvozimo električnu energiju, ali smo drastično povećali i njen uvoz. Parametri koje su stručnjaci predstavili i nisu toliko loši. Drvna industrija naš najveći je adut.
BiH konačno je krenula putem oporavka, kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni. 12,94 milijarde maraka iznosio je izvoz tokom prvih 9 mjeseci ove godine, što je u odnosu na prošlu godinu rast od 5,60%. Vrijednost uvoza je nešto veća od 22 milijarde maraka, što je takođe rast od 4,11%. Pokrivenost uvoza-izvozom 57%.
“EU ostaje naš glavni partner, zemlje regije gdje oko 90% izvozimo, ako gledamo regiju CEFTA i EU to je preko 90%, ostatak svijeta je ispod 10% i ne možemo u skorije vrijeme mijenjati tu stvari”, rekao je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BIH (VTK/STKBiH).
Pa smo tako uvezli robu u vrijednosti od oko 15 milijardi maraka, a na tržište EU izvezli više od 9 milijardi. Kada je riječ o članicama CEFTE, uvoz je 3,59 milijardi, izvoz 2,19. Hrvatska je vodeći partner iz EU, gdje je povećan izvoz od skoro 20%. Iz CEFTE, najviše sarađujemo sa Srbijom. Povećan je izvoz i na američko i tursko tržište, dok se pad bilježi u Njemačkoj, Austriji, Kini.
“Ostala tržišta, ovaj segment je najbolji pokazatelj strukturne slabosti BiH, visoka zavisnost od uvoza, slab pristup udaljenim tržištima, ukoliko preračunamo odnos uvoza izvoza sa drugim tržištima, uočavamo da dnevni gubitak iznosi oko 9 i po miliona KM”, rekla je Belma Alihodžić, stručna saradnica za makroekonomiju VTK/STKBiH.
Ipak, parametri nisu toliko crni. BiH je ostvarila povećanje izvoza električne energije od 39%, potom slijedi izolovana žica, željezne i čelične konstrukcije, dijelovi za motorna vozila. Sa druge strane, i dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, ove godine u iznosu od 1,6 milijardi maraka. Povećan je i uvoz automobila za 11%, te lijekova za 18. Ali i naglo povećanje uvoza električne energije za 185%!
“Ključni razlog je u drastičnom padu domaće proizvodnje, naročito iz termoelektrane koje su suočene sa kvarovima, sve to uz kašnjenje u razvoj obnovljivih izvora energije rezultiralo je energetskim disbalansom koji je u BiH iz uloge izvoznika gurnuo u poziciju neto uvoznika. Ukoliko se ne provedu hitne reforme u sektoru i ne osiguraju investicije u modernizaciju i diverzifikaciju izvora, ovakav trend može ugroziti dugoročnu energetsku stabilnost zemlje. Kupovinom električne energije može se očekivati poskupljenje cijena”, rekla je Amila Močević, stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK/STK BiH.
A iako drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni, zajedno sa grafičkom, preko 87 miliona maraka, i nju očekuju izazovi. Razlog je uredba EU, kojom se zahtijeva da svaki proizvod od drveta može ući na tržište jedino uz dokaz da potiče iz legalnih i održivih izvora. Pomenuto bi se moglo implementirati od 30. decembra.
“Dobra vijest da je BiH od EK dobila tretman low risk, smatraju nas niskorizičnom zemljom, tako da će BiH kao uvoznik u EU dobiti tretman sa manje kontrola, administracije, provjera, tako da je ova regulativa ustvari prilika zbog konkurentnosti”, dodala je Močević.
Izazovna vremena uključuju i prilagođavanje obnovljivim izvorima energije, zelenoj tranziciji. Ali i jačanje drugih sektora, s obzirom da deficit, zbog značajno većeg uvoza, i dalje BiH čini ovisnom o drugima.