Save Soil: Svijet ne prepoznaje zdravlje zemljišta u borbi protiv klimatskih promjena

Ključni nalaz izvještaja pod naslovom “Rješenje umjesto žrtve: Integracija zdravlja zemljišta u Nacionalno utvrđene doprinose za ublažavanje klimatskih promjena“, jeste da više od 70 odsto zemalja ne navodi zemljište kao alat za ublažavanje klimatskih promjena u svojim NDC planovima.

“Save soil” upozorava da je riječ o ozbiljnom propustu jer je potencijal zemljišta kao ponora ugljenika odavno dokumentovan i priznat i dodaje da je Organizacija UN za hranu i poljoprivredu 2021. godine navela da su zemljišta drugi najveći ponor ugljenika na svijetu, odmah iza okeana.

Ističući ogroman potencijal zemljišta za skladištenje ugljenika, u izvještaju se ukazuje da bi do 27 odsto potrebnih smanjenja emisija, kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod dva stepenea Celzijusova, moglo da se postigne obnavljanjem zdravlja poljoprivrednog zemljišta.

Takođe izvještaj ukazuje da zemljišta širom svijeta sadrže 45 odsto više ugljenika nego što se ranije procjenjivalo i da obnavljanje zdravlja zemljišta kroz regenerativne prakse može da smanji emisije povezane sa đubrivima i do 80 odsto do 2050. godine.

Kada je riječ o Srbiji, ažurirani NDC predviđa smanjenje emisija za 40,1 odsto do 2035. godine i obavezuje se na usklađivanje sa klimatskom politikom EU. Međutim, strategija zdravlja zemljišta nije jasno definisana uprkos sve češćim sušama i poplavama koje su od 2000. godine nanele štetu veću od 10 milijardi evra, navodi se i naglašava da bi uključivanje praćenja i obnove zemljišta u klimatski okvir ojačalo otpornost poljoprivrede, vodnih i prehrambenih sistema.

“Save soil” ukazuje i da poljoprivreda, koja čini gotovo 30 odsto globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte, ima potencijal da postane značajan izvor vezivanja ugljenika, ali to još nije prepoznato u NDC dokumentima koji primarno tretiraju transformaciju energetskog i transportnog sektora kao glavna rješenja za mitigaciju (ublažavanje).

Nasuprot tome, degradirana zemljišta postaju izvori emisija ugljenika. Izvještaj navodi da bi oslobađanje samo jedan odsto ugljenika sadržanog u zemljištima Evrope bilo ekvivalentno godišnjim emisijama jedne milijarde automobila. Globalno, 40 odsto zemljišta na planeti je degradirano.

Glavna direktorica za nauku i tehnologiju pokreta Save Soil, Praveena Sridhar ocijenila je da “svijet ima 45 odsto veći, nego što se očekivalo, bankovni depozit ugljenika – doslovno pod nogama – ali  trenutni planovi za klimatsku mitigaciju uglavnom ne prepoznaju zdravlje zemljišta kao moćno i isplativo klimatsko rješenje što ono jeste”.

Ona je pozvala donosioce odluka da hitno daju prioritet zdravlju zemljišta kroz regenerativne poljoprivredne prakse u okviru svojih strategija za klimatsku mitigaciju i finansiranje rekavši da to može uključivati jednostavne prakse.

Prema najnovijim izvještajima Britanskog ekološkog društva (2025) i Svjetske banke (2024), regenerativne poljoprivredne tehnike poput cjelogodišnje pokrivenosti zemljišta, raznovrsnih plodoreda i integrisanog stočarstva pokazuju snažne dokaze da poboljšavaju strukturu zemljišta, sadržaj organske materije i biološku aktivnost – sve ključne pokazatelje zdravlja zemljišta, dodaje Save soil.