Foto: vijesti.ba
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit danas će pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstaviti novi izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini. Jedan od ključnih dijelova izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine, ali i na političke blokade i propuštene prilike BiH na putu ka Evropskoj uniji. Je li realno gašenje OHR-a nakon 30 godina u Bosni i Hercegovini?
Fokus visokog predstavnika Kristijana Šmita u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN-a biće na državnoj imovini. „Važno je ublažiti zabranu raspolaganja imovinom kako bi bili omogućeni razvojni projekti, posebno u Federaciji BiH“, navedeno je u Šmitovom izvještaju.
„Zabrana raspolaganja državnom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi do pravne nesigurnosti i ekonomskih poteškoća, posebno u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja zabrane trpi veće negativne posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše.“
Ustavni poredak uspostavljen Dejtonom narušen je dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, naročito Šmita, navedeno je u izvještaju Vlade Republike Srpske, upućenom zemljama članicama Savjeta bezbjednosti UN-a. Premijer Republike Srpske Savo Minić ističe da je važno da će se pokrenuti određeni postupci i da će se čuti glas Vlade RS, koja će ukazati na genezu problema u BiH i način na koji vidi rješenje. Zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Miroslav Vujičić iz SNSD-a smatra da je OHR trebao biti ugašen davno, te da je sve probleme izazvao Šmit svojim postupcima i nametanjem zakona umjesto Parlamentarne skupštine.
Pismo članicama PIK-a i Evropske unije uputio je i ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, upozoravajući na štetne posljedice ukidanja OHR-a i redukovanja njegovih nadležnosti.
„Ono što me zabrinjava i plaši je činjenica da su u tome učestvovale i neke probosanske stranke koje su ranije tražile odlazak Šmita zbog ličnih i stranačkih interesa i danas su saučesnici u realizaciji te ideje“, rekao je Konaković.
Građani su, kao i političari, podijeljenog mišljenja kada je riječ o odlasku OHR-a i visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Jedni smatraju da je prerano za gašenje OHR-a, jer BiH još uvijek nije politički stabilna i sposobna da samostalno funkcioniše. Drugi pak ističu da je vrijeme da zemlja preuzme potpunu odgovornost za vlastite odluke i da sama odlučuje o svojoj budućnosti.
Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović smatra da OHR više ne doprinosi ničemu.
„Međunarodna zajednica je digla ruke od BiH i samim time OHR je poprilično u situaciji da se ne zna ko stoji iza te organizacije. Osim što formalno postoji na terenu, nema nikakvu moć. Zadnja dešavanja s Dodikom to su pokazala“, kaže Trifunović.
S druge strane, politički analitičar Enver Kazaz smatra da je OHR i dalje nužan.
„Sve do trenutka otvaranja pregovora sa Evropskom unijom OHR je nužnost u BiH i ne vjerujem u njegovo gašenje. Političke elite koje teže gašenju OHR-a zapravo teže što većoj količini vlastite moći“, ističe Kazaz.
Članicama Savjeta bezbjednosti pisali su i bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, koji su upozorili da su pokušaji utvrđivanja vremenskog roka za gašenje OHR-a ozbiljan udar na stabilnost i bezbjednost Bosne i Hercegovine.