Foto: Impuls
Evropa, koja je dobar đak u borbi protiv klimatskih promjena, treba da učini više da spase svoju prirodu i poveća svoju otpornost na efekte globalnog zagrijavanja, navodi se u izvještaju o stanju životne sredine u Evropi, koji je danas predstavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
“Značajan napredak je postignut u smanjenju emisije gasova staklene bašte i zagađenja vazduha, ali opšte stanje životne sredine u Evropi nije dobro”, navela je EEA.
To ažuriranje o klimi dolazi u vrijeme kada su evropske države odobrile minimalni kompromis o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2035. godine.
Evropske zemlje nisu uspjele da se dogovore o ambicioznom prijedlogu Evropske komisije da se emisije smanje za 90 odsto do 2040. godine u poređenju sa 1990. godinom.
Unutar Evropske unije, emisije gasova staklene bašte su pale za 37 odsto od 1990. godine, zahvaljujući smanjenju upotrebe fosilnih goriva i udvostručavanju udjela obnovljive energije od 2005. godine, ističe EEA.
Ali zemlje EU treba da pojačaju “sprovođenje dugoročnih politika i mjera koje promovišu održivost, a koje su već dogovorene u okviru Zelenog plana” usvojenog tokom posljednjeg mandata Evropske komisije, navodi EEA.
Dodaje se da “priroda i dalje trpi degradaciju, prekomjernu eksploataciju i gubitak biodiverziteta”.
EEA, koja je prikupila podatke iz 38 zemalja širom starog kontinenta, navodi da je voda sve oskudniji resurs, a zemljište se prekomerno eksploatiše.
Oko 81 odsto zaštićenih staništa je u lošem ili osrednjem stanju, 60 do 70 odsto zemljišta je degradirano, a 62 odsto vodenih površina nije u dobrom ekološkom stanju.
Klimatske promjene pogoršavaju oskudicu vodenih resursa, ali je moguće uštedeti do 40 odsto vode boljim upravljanjem, naporima u poljoprivredi i reciklaži, tehnološkim inovacijama i podizanjem javne svijesti, navodi agencija.
Iako su vidljivi u prirodi i direktno utiču na ljude, uticaji klimatskih promjena takođe predstavljaju sve veći izazov, naglašava se. Mnogi od ovih efekata su indirektni, posebno kroz oštećenja infrastrukture i ekosistema ili povećanje cijena.
Zgrade uglavnom nisu projektovane da se nose sa vrućinom, a 19 odsto Evropljana nije u stanju da održi udobnu temperaturu u svojim domovima.
Međutim, učestalost ekstremnih toplotnih talasa se povećava. Samo 21 od 38 zemalja članica ima akcione planove za zdravlje u slučaju toplotnih talasa, prema podacima EEA.
Generalno gledano, ekstremni klimatski i vremenski događaji (toplotni talasi, poplave, klizišta, šumski požari) prouzrokovali su više od 240.000 smrtnih slučajeva između 1980. i 2023. godine u EU.
Troškovi ovih događaja nastavljaju da rastu. Prosječni godišnji ekonomski gubici bili su 2,5 puta veći između 2020. i 2023. nego između 2010. i 2019. godine.
Na primjer, 2023. godine, troškovi poplava u Sloveniji iznosili su 16 odsto Bruto društvenog proizvoda (BDP) te zemlje.
EEA zbog toga poziva evropsku zajednicu da transformiše svoja društva i ekonomiju.
“Opstanak čovječanstva zavisi od visokokvalitetne prirode, posebno u smislu prilagođavanja klimatskim promjenama”, rekla je novinarima službenica EEA zadužena za održive i pravedne tranzicije Katrin Gancleben (Catherine Ganzleben).
“Održivost nije izbor. Pitanje je kada je sprovesti: kratkoročno, počevši od sada, ili ćemo je odložiti, u kom slučaju će biti teže, a troškovi neaktivnosti će biti veći”, dodala je ona.
Sprječavanje zagađenja smanjuje broj smrtnih slučajeva i bolesti i njihove posljedice.
Što se tiče zagađenja vazduha, broj smrtnih slučajeva povezanih sa izlaganjem finim česticama je naglo opao, smanjivši se za 45 odsto između 2005. i 2022. godine.
Beta
