Foto: Freepik
Novi izvještaj je otkrio ozbiljnu zabrinutost zbog stanja globalne demokratije, jer sve više zemalja posustaje u demokratskim obrascima.
Globalni obrasci pokazuju da je demokratija širom svijeta nastavila da slabi prošle godine, prema novom izvještaju.
Izvještaj „Globalno stanje demokratije 2025. godine“, koji je objavio Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stokholmu, analizirao je demokratske performanse u 173 zemlje u 2024. godini.
U izvještaju, 94 zemlje – ili nešto više od polovine ispitanih – pokazale su pad u najmanje jednom od ključnih indikatora demokratije između 2019. i 2024. godine, navodi se u izvještaju. U poređenju sa tim, samo trećina je ostvarila napredak.
„Trenutno stanje demokratije u svijetu je zabrinjavajuće“, rekao je generalni sekretar IDEA Kevin Kasas-Zamora.
Neki od najvećih padova u poređenju sa 2019. godinom primjećeni su oko održavanja kredibilnih izbora, pristupa pravdi i efikasnog parlamenta, stoji u izvještaju.
Afrika je činila najveći udio u globalnom padu sa 33%, a zatim Evropa sa 25%.
Zapadna Azija je region sa najnižim rezultatom po demokratskim performansama.
Evropa dominira rang listama demokratije
Izvještaj je istakao neke pozitivne primjere, poput Bocvane i Južne Afrike koje konstantno napreduju kada su u pitanju kredibilni izbori, pri čemu su obe zemlje 2024. godine održale izbore koji su doveli do istorijskih promjena.
Danska je bila jedina zemlja među prvih pet od sve četiri demokratske kategorije istražene u studiji: zastupljenost, vladavina prava, učešće i prava.
Ovim rang listama dominirale su evropske zemlje poput Njemačke, Švajcarske, Norveške i Luksemburga, a Kostarika, Čile i Australija su takođe postigle dobre rezultate.
Sloboda štampe bilježi najveći pad u posljednjih 50 godina
„Veoma akutno pogoršanje slobode media“ bio je važan nalaz, rekao je Keven Kasas-Zamora.
Između 2019. i 2024. godine, svijet je vidio „najveći pad u posljednjih 50 godina“, rekao je on.
Sloboda štampe je opala u 43 zemlje na svim kontinentima, uključujući 15 u Africi i 15 u Evropi.
„Nikada nismo videli tako akutno pogoršanje ključnog indikatora demokratskog zdravlja“, rekao je on.
Foto: Freepik
Afganistan, Burkina Faso i Mjanmar — koji su već među najlošijim zemljama u slobodi media — zabilježili su najveći pad, a zatim slijedi Južna Koreja.
Izvještaj navodi da je ova azijska nacija zabilježila „porast broja slučajeva klevete koje su pokrenuli vlada i njeni politički saveznici protiv novinara, kao i racije u rezidencijama novinara“.
Kasas-Zamora je globalni pad slobode medija pripisao kombinaciji teških intervencija vlada, nasljeđa pandemije i „veoma negativnog uticaja dezinformacija“.
„Dio od [ovih] su prave dezinformacije, a dio vlade koriste kao izgovor da bi ograničile slobodu štampe“, rekao je on.
Opadanje demokratije u Sjedinjenim Američkim Državama
Izvještaj uključuje samo podatke iz perioda prije nego što je američki predsjednik Donald Trump preuzeo vlast u januaru.
Ali naglašava da je IDEA dokumentovala slučajeve u kojima je Trumpova administracija “erodirala i ukinula pravila, institucije i norme koje su oblikovale američku demokratiju”.
Sjedinjene Američke Države su niže rangirane od mnogih drugih zemalja OECD-a, zauzimajući 35. mjesto kada je u pitanju zastupljenosti i 32. mjesto po pravima.
Visoko rangirane su samo po učešću, zauzimajući 6. mjesto.
“Neke od stvari koje smo vidjeli tokom izbora krajem prošle godine i u prvih nekoliko mjeseci 2025. godine su prilično uznemirujuće”, rekao je Casas-Zamora.
“Budući da ono što se dešava u SAD-u ima ovu sposobnost da postane globalno, to ne sluti na dobro za demokratiju širom svijeta”, dodao je.