Samo 163 miliona eura od milijardu eura hitne pomoći koju je osigurala Evropska komisija može se dokazano povezati s rješavanjem uzroka energetske krize i unapređenjem Zelene agende za Zapadni Balkan, pokazuje novi izvještaj CEE Bankwatch Network-a, objavljen juče. Više od dvije godine nakon što je najveći dio sredstava isplaćen, većina potrošnje i rezultata i dalje se ne može pratiti putem javno dostupnih izvora.
Najavljen u novembru 2022. godine, Energetski paket podrške EU za Zapadni Balkan imao je za cilj ublažavanje neposrednih posljedica energetske krize i ubrzavanje energetske tranzicije. 500 miliona eura trebalo je biti dodijeljeno putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), dok je druga polovina predstavljala budžetsku podršku za pomoć ranjivim porodicama i malim preduzećima.
90 posto sredstava budžetske podrške isplaćeno je između februara i maja 2023. godine, dok je ostatak planiran nakon usvajanja akcionih planova. Praćenje se trebalo vršiti putem indikatora, a ne direktne potrošnje. Komisija je objavila „indikativne“ planove 2022. godine, ali konačne verzije za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju izgleda da nisu dostupne online.
Kratkoročne subvencije za račune za električnu energiju dominirale su nacrtima planova, ali s nejasnim rezultatima. U Albaniji, podrška je pokrivala samo postojeće mjere, dok su Crna Gora i Srbija dale jednokratne isplate bez dugoročnog efekta. Sjeverna Makedonija je subvencionisala račune svih domaćinstava putem transfera državnom preduzeću ESM, umjesto da pomogne najugroženijima.
Crna Gora i Srbija također su uključile mjere „energetske sigurnosti“ u svoje akcione planove, uključujući direktne subvencije za fosilna goriva kroz kupovinu zaliha nafte.
Sve zemlje su planirale podsticaje za izolaciju, efikasne sisteme grijanja i/ili male obnovljive izvore energije, ali samo Bosna i Hercegovina i Kosovo su objavili značajne informacije o napretku. Od ukupno 500 miliona eura budžetske podrške, Bankwatch je mogao potvrditi da je samo 41,1 milion eura doprinio održivoj energetskoj tranziciji.
Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Evrope pri Bankwatch-u, izjavila je da milijarde eura javnog novca mogu biti uzalud potrošena.
„Nedostatak javno dostupnih informacija o energetskom paketu pomoći EU za Zapadni Balkan je nevjerovatan. Fondovi zasnovani na indikatorima, koji se uvode na brzinu, postaju uobičajena praksa Komisije u regionu, ali bez jasnih planova potrošnje, javnih konsultacija, redovnih izvještaja i odgovornosti, milijarde eura javnog novca su u opasnosti da budu uzalud potrošene”, navela je ona.
Davor Pehchevski, regionalni koordinator za energiju pri Bankwatch-u, izjavio je da očekuju evaluaciju sredstava.
„Glavna energetska kriza je odavno prošla, i krajnje je vrijeme da vlade i Komisija odgovore na pitanje od milijardu eura: šta je urađeno i šta je postignuto? U regionu poznatom po nepotizmu i korupciji, nevjerovatno je da je toliko sredstava isplaćeno unaprijed, bez skoro ikakvih uslova. Očekujemo temeljnu evaluaciju paketa što je prije moguće, uz uključivanje svih relevantnih aktera i javnu dostupnost rezultata“, istakao je.
Izvještaj možete vidjeti na OVOM LINKU.
Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) uključivala je 123 miliona eura bespovratnih sredstava za projekte energetske infrastrukture (solarne i vjetroelektrane) – relevantne za tranziciju; 52 miliona eura kreditnih linija – vjerovatno korisne, ali bez javno dostupnih informacija; 100 miliona eura za Regionalni program energetske efikasnosti – djelimično transparentan; 230 miliona eura za EFSD+ garancije – teško ih je pratiti, a moguće je da još nisu sve iskorištene.
Do sredine jula 2025. Albanija i Crna Gora su primile posljednjih 10% sredstava (novembar 2024. i decembar 2023.).
Kosovo i BiH su ih zatražile, dok Sjeverna Makedonija i Srbija još nisu.