Foto: UNICEF
Dvadeset i jedan mjesec nakon početka rata u Gazi, enklavu potresaju sve veći prizori smrti i gladi, gdje su neki od stanovnika ubijeni u pokušaju da dođu do pomoći, a drugi umiru od gladi. Situacija je kritična u toj mjeri da su čak i neki od saveznika počeli da osuđuju ponašanje Izraela.
Palestinci u Gazi pate od umjetno izazvane “masovne gladi” zbog blokade pomoći enklavi, upozorio je novinare na brifingu u srijedu šef Svjetske zdravstvene organizacije.
“Roditelji nam kažu da im se djeca uspavljuju plačući od gladi“, rekao je glavni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus. “Mjesta za distribuciju hrane postala su mjesta nasilja”.
Ujedinjeni narodi tvrde da su izraelske snage ubile više od hiljadu ljudi dok su tražili hranu samo od kraja maja, kada je s radom počela kontroverzna nova humanitarna organizacija koju podržavaju Izrael i SAD – Humanitarna fondacija za Gazu (GHF).
Od toga su stotine umrle u blizini lokacija GHF-a, prema UN-u. GHF je stvoren kako bi zamijenio humanitarnu ulogu UN-a u Gazi i bio je naširoko kritiziran zbog neuspjeha u poboljšanju uvjeta.
Svih 2,1 miliona ljudi u Gazi sada nema opskrbu hranom. U utorak je ministarstvo zdravstva Gaze saopštilo da 900.000 djece gladuje, a 70.000 već pokazuje znakove pothranjenosti.
Kako je došlo do ovoga?
Prije rata, Gaza je već bila jedno od najizoliranijih i najgušće naseljenih mjesta na Zemlji, s oko dva miliona ljudi zbijenih na području od 140 kvadratnih milja. Izrael je održavao strogu kontrolu nad teritorijem kroz višegodišnju kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu, s ozbiljnim ograničenjima kretanja robe i ljudi. Više od polovice stanovnika bilo je nesigurno u opskrbi hranom i ispod granice siromaštva, prema UN-u.
Prije sukoba u Gazu je dnevno ulazilo između 500 i 600 kamiona pomoći. Taj je broj od tada pao na prosječno samo 28 kamiona dnevno, izjavila je u srijedu grupa humanitarnih organizacija. Nije jasno uključuje li ta brojka kamione korištene u operacijama GHF-a.
Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023., u kojem je poginulo 1200 ljudi, a više od 250 je uzeto za taoce, Izrael je naredio “potpunu opsadu” Gaze, zaustavivši opskrbu električnom energijom, hranom, vodom i gorivom.
Humanitarna kriza brzo se razvila, a zarobljeni stanovnici suočili su se i s glađu i s razornom izraelskom vojnom kampanjom kao odgovorom. Grupe za ljudska prava više su puta kritizirale izraelsku upotrebu hrane kao “ratnog oružja” i optužile ga za nametanje “kolektivne kazne”.
Kratki predah i kratkotrajno primirje
Nakon međunarodnog pritiska, prvi kamioni s pomoći ušli su u Gazu krajem oktobra. Privremeno primirje između Izraela i Hamasa započelo je 24. novembra 2023., što je neznatno povećalo protok pomoći. No, primirje je propalo sedam dana kasnije.
Isporuke pomoći naknadno su ponovno smanjene, a stroge izraelske inspekcije dodatno su odgodile pošiljke. Izraelske vlasti rekle su da je provjera bila potrebna kako bi se spriječilo Hamas da preusmjerava zalihe, ali humanitarni zvaničnici optužili su Izrael za namjerno gušenje pomoći.
Krizu je dodatno pogoršala izraelska kampanja protiv UN-a i njegovog sustava pružanja pomoći, za koji je Izrael tvrdio da je neučinkovit i da je dopustio da pomoć padne u ruke Hamasa. UN to poriče.
Među agencijama koje su bile meta napada bila je i Agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), koju je Izrael optužio da je imala osoblje uključeno u napad 7. oktobar. Istraga UN-a otkrila je da je devet od 13.000 zaposlenika UNWRA-e sa sjedištem u Gazi “možda” sudjelovalo i više ne radi u agenciji.
U januaru ove godine Izrael je zabranio UNRWA-i djelovanje u Gazi, prekinuvši pružanje usluga poput hrane, zdravstvene skrbi i obrazovanja stotinama hiljada ljudi.
Slom društvenog poretka
Dok je izraelska kampanja sravnila velik dio Gaze sa zemljom, raselila većinu stanovnika i oslabila Hamasov utjecaj na teritorij, počelo se širiti bezakonje.
Pljačka je postala nova prepreka za kamione UN-a, a žrtve su se povećavale na mjestima dostave pomoći. Izrael je više puta za haos okrivio Hamas i naoružane bande.
UN je upozorio samo nekoliko sedmica nakon početka rata da se građanski red počinje urušavati, a očajni Palestinci uzimaju brašno i higijenske potrepštine iz skladišta. Do novembra 2024. UN je ponovno digao uzbunu, rekavši da je sposobnost dostave pomoći “potpuno nestala”.
U “jednom od najgorih” incidenata pljačke, izgubljeno je preko 100 kamiona, navodi se. Vozači su bili prisiljeni istovariti kamione uz prijetnju oružjem, humanitarni radnici su ozlijeđeni, a vozila su znatno oštećena.
Kako je Hamasov utjecaj na Gazu slabio, a policijske snage na tom području bile oslabljene, pojavile su se bande koje su krale pomoć i preprodavale je. Izrael je također naoružao lokalne milicije kako bi se suprotstavio Hamasu – kontroverzan potez za koji su oporbeni političari upozorili da će ugroziti izraelsku nacionalnu sigurnost.
Naoružavanje milicija čini se najbližim što je premijer Benjamin Netanyahu došao osnaživanju bilo kakvog oblika alternativne vlasti u pojasu. Od početka rata, izraelski čelnik odbija iznijeti plan za upravljanje Gazom nakon završetka sukoba.
Još jedan propad primirja i novi sistem pomoći
Dana 19. januara postignut je još jedan privremeni prekid vatre. Pomoć je nastavljena, ali je i dalje bila znatno manja od potrebne.
Izrael je 2. marta ponovno uspostavio potpunu blokadu Gaze nakon isteka primirja. Dva tjedna kasnije, nastavio je borbe, a dužnosnici su rekli da je cilj bio prisiliti Hamas da prihvati nove uvjete prekida vatre i oslobodi taoce.
Do jula je Svjetski program za hranu (WFP) procijenio da se četvrtina stanovništva Gaze suočava s uvjetima sličnim gladi.
Najmanje 80 djece umrlo je od pothranjenosti od početka sukoba, priopćilo je palestinsko ministarstvo zdravstva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), većina tih slučajeva dogodila se nakon ožujske blokade.
U maju je GHF, kontroverzna nova organizacija koju podržavaju Izrael i Amerika , objavila da će započeti s radom uz odobrenje Izraela. Samo nekoliko dana prije nego što je GHF počeo s radom, njegov direktor Jake Wood dao je ostavku , rekavši da je nemoguće obavljati svoj posao “dok se istovremeno strogo pridržava humanitarnih načela humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti”.
Fondacija je osnovana kako bi zamijenila ulogu UN-a u Gazi, a istovremeno je udovoljila izraelskim zahtjevima da pomoć ne stigne do Hamasa. GHF je rekao da će koordinirati s izraelskom vojskom, ali da će sigurnost osiguravati privatni vojni izvođači radova.
UN je odbio sudjelovati, tvrdeći da GHF model krši neke osnovne humanitarne principe. Kritičari su primijetili da postoji samo mali broj mjesta za distribuciju GHF-a u južnoj i centralnoj Gazi – daleko manje od stotina prema prethodnom UN-ovom modelu. To je prisililo ogromne gužve da se okupljaju na ograničenim lokacijama.
GHF je branio svoj sustav, rekavši da je to “siguran model (koji) blokira pljačku”.
No ubrzo nakon što je počeo s radom 27. maja, plan je postao smrtonosan jer su oni koji su tražili pomoć sve češće bili na meti kritika u blizini mjesta pružanja pomoći GHF-a.
Palestinski zvaničnici i svjedoci rekli su da su izraelske trupe odgovorne za većinu smrtnih slučajeva. Izraelska vojska priznala je da je u nekim slučajevima ispaljivala upozoravajuće hice prema mnoštvu, ali je negirala odgovornost za druge incidente.
I smrti nisu ograničene na blizinu mjesta pružanja pomoći GHF-a. U nedjelju su izraelske snage ubile desetine ljudi koji su čekali pomoć u sjevernoj Gazi, prema palestinskom ministarstvu zdravstva. Izrael je rekao da su trupe ispalile upozoravajuće hice nakon što su osjetile “neposrednu prijetnju”.
Ministarstvo zdravstva zabilježilo je 10 smrtnih slučajeva zbog gladi i pothranjenosti u 24 sata od utorka, čime je ukupan broj Palestinaca koji su umrli od gladi porastao na 111.
U srijedu je 111 međunarodnih humanitarnih organizacija pozvalo Izrael da prekine blokadu i pristane na prekid vatre, upozoravajući da su zalihe u enklavi sada “potpuno iscrpljene” i da humanitarne grupe “svjedoče kako im vlastite kolege i partneri propadaju pred očima”.
Izraelski zvaničnik je na konferenciji za novinare u srijedu rekao da očekuju da će u budućnosti u enklavu stići još pomoći.
“Željeli bismo vidjeti sve više kamiona koji ulaze u Gazu i distribuiraju pomoć sve dok Hamas nije uključen”, rekao je dužnosnik. “Kao što za sada vidimo, Hamas ima interes: Prvo, izvršiti pritisak na Državu Izrael putem međunarodne zajednice kako bi (imala) učinak u procesu pregovora (o prekidu vatre); i drugo, srušiti novi mehanizam koji smo uspostavili, a koji osigurava da nisu uključeni u dostavu pomoći unutar Gaze”.
Međunarodni pritisak na Izrael i dalje raste, uključujući i one od Sjedinjenih Država.
A u ponedjeljak su ministri vanjskih poslova 25 zapadnih zemalja oštro kritizirali Izrael zbog “postepenog opskrbljivanja” pomoći Pojasu Gaze. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da “odbacuje” izjavu, nazivajući je “odvojenom od stvarnosti”.